Radovi
Obraćanje muftije Kudića na obilježavanju Dana arapskog jezika
Muftija bihaćki hafiz Mehmed-ef. Kudić, gostovao je u svojstvu predavaču na obilježavanju Dana arapskog jezika koji je obilježen na Islamskom pedagoškom fakultetu u Bihaću. Organizatori ovog događaja su Islamski pedagoški fakultet u Bihaću i medresa “Reis Džemaludin-ef. Čaušević” u Cazinu.
Obraćanje cmuftije Kudića prenosimo u cjelosti:
Danas s vama želim podijeliti nekoliko misli o izutetnom značaju arapskog jezika u kontekstu islamkih vrijednosti i naše bosanske tradicije. Ne postoje riječi kojima se može shavtiti dubina i ljepota kur’anskog teksta, koji je objavljen na arapskom jeziku.
Ujedinjeni narodi su proglasili 18.decembra kao međunarodni dan arapskog jezika. Po broju korisnika zauzima četvrto mjesto u svijetu. Spada u grupu semitskih jezika i sličan je hebrejskom, perzijskom i azarbejdžanskom jeziku. Mnogo je izraza i riječi iz arapskog jezika u jezicima naroda istočne Azije, zapadne Afrike, Andaluzije i Turske, posebno u oblastima vezanim za vjerske nauke. Ima 28 grafema i za razliku od većine ostalih pisama u svijetu, piše se i čita zdesna ulijevo, a ne obratno.
Područje Arabijskog poluostrva se ubarajalo kao područje čistote arapskog jezika, a posebno se to isticalo u plemenu Kurejš koji je u svom jeziku, frazama i jezičkim kontekstima doprinio u utameljenju klasičnih arapskih rječnika. Bez obzira na promjene koje se dešavaju u svakom jeziku, jer je to živi organizam koji se mijenja i napreduje, arapski jezik je uspio sačuvati svoje karakteristike i najveći obim riječi.
Arapski beduin je njime izražavao svoj pogled na život, osjećaje i nade, kako bi pjesnik rekao: „On je valovit poput pustinjskog pijeska i poput zraka zvijezda arapskog neba.“
Očuvanje arapskog jezika te njegovih morfoloških, gramatičkih i lingvističkih zakona i pravila bilo je u prioritetu Hulefai-rašidina i tako je zabilježeno od Omera,, r.a. da je mladićima koji su vježbali streljaštvo rekao:
لخطأكم في لسانكم أشد عليّ من خطئكم في رميكم”.
„Vaša greka u jeziku je za mene teže nego greška u bacanju strijele.“
Važnu ulogu o sistematizaciji arapskog jezika je imao i Alija ibn Ebi Talib,, r.a. koji sugerirao velikom lingvisti Ebu El-Esved ed-Dueliji na opasnost za arapski jezik ako se ne ustanove norme. Na osnovu te oporuke nastala je gramatika arapskog jezika a potom i ostale nauke.
Kasnije, muslimaskim osvajanjima širio se utjecaj arapskog jezika, čime je on postao dominatan jezik. Mnogi narodi su sačuvali svoje izvorne dijalekte, iako je u tom vremenu arapski jezik predstavljao jezik elite i napretka. Uloga arapskog jezika je i u tome što su drugi narodi prihvatali njegovo pismo i time dodatno osigurali postojanje svojih lokalnih jezika. U zemljama u kojima arapski jezik nije bio maternji jezik, učenim ljudima smatrane su osobe koji se referiraju na klasicne arapske izvore citirajući ih na arapskom jeziku. U tom vremenu je to bila mjera kulturolške izvrsnosti i učenosti.
Danas se mnoge muslimanske zemlje, posebno arapske, suočavaju sa eliminiranjem arapskog jezika i njegovom marginalizacijom i potiskivanjem iz javnog života. Ovo je posebno izraženo u medijskom prostoru, kroz filmove, serije, propogadne programe, poput reklama i različitih obavijesti. S druge strane postoje klubovi i udruženja koji nastoje afirmisati arapski jezik i ukazati na njegovu vrijednost.
U ovom vremenu se arapski jezik suočava sa mnogim opasnostima a naznačajinija je dominacija kolokvijalnih arapskih dijelekata.
Međutim, arapski jezik je dostigao vrhunac veličanstvenosti i ljepote kada ga je Allah izabrao za jezik svoje posljednje knjige objavljene ljudima.
Poznavanjem arapskog jezika bio je uslov za bavljenje bilo kojom naukom, a posebno onih koje su se bavile tumačenjem svetih tekstova.
Koliki je značaj arapskog jezika i njegov utjecaj, među prvim su to shvatili kolonijalisti a zatim i orijentalisti te su, potcjenjivajući njegov značaj, nastojali da ga eliminiraju i zamijene lokalnim narječjima.
Arapski jezik – jezik objave Kur’ana
Arapski jezik je odabran nad ostalim jezicima u posljednjoj i originalnoj objavi ljudima. To je jezik kojim se prenosi sva ljepota izraza Kur’ana i Hadisa. On je sastavni dio ibadeta. Stanje i pozicija arapskog jezika najbolje odslikava stanje i poziciju muslimana u svijetu.
Danas veliki broj omladine izbjegava upotrebu standardnog jezika i pribjegava narodnom, često koristeći strane izraze.
Johann Fuck, njemački orijentalista, rekao je: „Arapski jezik, sve do danas, zauzima svjetsko mjesto zahvaljujući jednoj nepromjenjivoj istini- postao je jezički simbol građanskog i kulturološkog islamskog jedinstva u svim arapskim i islamskim zemljama.“
Allah dž.š., je spomenuo ovaj jezik na nekoliko mjesta u Kur’anu imenujući ga Kur’anen arabijjen
إِنَّآ أَنزَلْنَٰهُ قُرْءَٰنًا عَرَبِيًّۭا لَّعَلَّكُمْ تَعْقِلُونَ
„Objavljujemo je kao Kur’an na arapskom jeziku da biste razumjeli.“ (Jusuf, 2)
وَكَذَٰلِكَ أَنزَلْنَٰهُ قُرْءَانًا عَرَبِيًّۭا وَصَرَّفْنَا فِيهِ مِنَ ٱلْوَعِيدِ لَعَلَّهُمْ يَتَّقُونَ أَوْ يُحْدِثُ لَهُمْ ذِكْرًۭا
„I eto tako, Mi Kur’an na arapskom jeziku objavljujemo i u njemu opomene ponavaljamo da bi se oni grijeha klonili ili da bi ih na poslušnost pobudio.“ ( Taha 113)
وَكَذَٰلِكَ أَوْحَيْنَآ إِلَيْكَ قُرْءَانًا عَرَبِيًّۭا لِّتُنذِرَ أُمَّ ٱلْقُرَىٰ وَمَنْ حَوْلَهَا وَتُنذِرَ يَوْمَ ٱلْجَمْعِ لَا رَيْبَ فِيهِ ۚ فَرِيقٌۭ فِى ٱلْجَنَّةِ وَفَرِيقٌۭ فِى ٱلسَّعِيرِ
„Eto tako Mi tebi objavljujemo Kur’an, na arapskom jeziku, da bi opominjao Mekku i one oko nje i upozorio na Dan kada će se sakupiti – u koji nema nikakve sumnje. Jedni će u džennet, a drugi u džehennem.“ (Šura,7)
نَزَلَ بِهِ ٱلرُّوحُ ٱلْأَمِينُ
„Donosi ga povjerljivi Džibril.
عَلَىٰ قَلْبِكَ لِتَكُونَ مِنَ ٱلْمُنذِرِينَ
na srce tvoje, da opominješ.
بِلِسَانٍ عَرَبِىٍّۢ مُّبِينٍۢ
na jasnom arapskom jeziku;“ (sura Šuara 193-195)
Zaključak
Arapski jezik kojeg i zovu i el-arabijjetu el bakijjetu, bazira se na govorima Nedžda i Hidžaza a posebno po dijalektu plemena Kurejš. Najznačajniji utjecaj imao je jezik Kur’ana koji mu je obezbijedio trajnost. Kuranski jezik postao je temelj i uzor književnog jezika zahvaljujući autoritetu Kur’ana, ali i leksičke čistote njegova stila ( dr.Teufik Muftić). Na razvoj arapskog književnog jezika utjecali su okolni dijalekti posebno u različitim prilikama kao što su različiti sajmovi i sukobi.
Arapski jezik ima najviše korijena riječi (preko 10.000), a posebno se odlikuje sinonimima. Za lava 500 naziva, za med 80, za sablju 1000 riječi.
Arapski jezik nije samo jezik komunikacije, on je ključ koji otvara vrata znanju, mudrosti i razumijevanju. Učenjem arapskog jezika možemo koristiti bogatu islamsku literereturu.
Kur’an nije samo sačuvao arapski jezik već je sačuvao i arapsku naciju.
مَنْ مَنَّ مِنْ مَنٍّ مُنَّ مِنَ الْمَنَّانِ
„Ko daruje od onoga što mu je darovano, biće darovan od strane Darovatelja!”
“Onaj koji je jezike prožeo najvišim kvalitetama, ostavio je arapskom u amanet tajnu ljepote.” – Ahmed Shawqi
قَالَ بَلْ سَوَّلَتْ لَكُمْ أَنفُسُكُمْ أَمْرًۭا ۖ فَصَبْرٌۭ جَمِيلٌ ۖ عَسَى ٱللَّهُ أَن يَأْتِيَنِى بِهِمْ جَمِيعًا ۚ إِنَّهُۥ هُوَ ٱلْعَلِيمُ ٱلْحَكِيمُ ﴿٨٣﴾
- “Nije tako” – reče Jakub – “u dušama vašim je ponikla zla misao, i ja se neću jadati, nadam se da će mi ih Allah sve vratiti; uistinu On sve zna i mudar je.” (Jusuf)
Strpljivost bez prigovora
وَمَا خَلَقْنَا ٱلسَّمَٰوَٰتِ وَٱلْأَرْضَ وَمَا بَيْنَهُمَآ إِلَّا بِٱلْحَقِّ ۗ وَإِنَّ ٱلسَّاعَةَ لَءَاتِيَةٌۭ ۖ فَٱصْفَحِ ٱلصَّفْحَ ٱلْجَمِيلَ ﴿٨٥﴾
- Mi smo nebesa i Zemlju i ono što je između njih mudro stvorili. Čas oživljenja će zacijelo doći, zato ti velikodušno oprosti, (Hidžr)
Oprost bez prijekora
أَيُّهَا ٱلنَّبِىُّ قُل لِّأَزْوَٰجِكَ إِن كُنتُنَّ تُرِدْنَ ٱلْحَيَوٰةَ ٱلدُّنْيَا وَزِينَتَهَا فَتَعَالَيْنَ أُمَتِّعْكُنَّ وَأُسَرِّحْكُنَّ سَرَاحًۭا جَمِيلًۭا ﴿٢٨﴾
- O Vjerovjesniče, reci ženama svojim: “Ako želite život na ovome svijetu i njegov sjaj, onda se odlučite, daću vam pristojnu otpremu i lijepo ću vas otpustiti.* (Ahzab)
Otpust bez
وَٱصْبِرْ عَلَىٰ مَا يَقُولُونَ وَٱهْجُرْهُمْ هَجْرًۭا جَمِيلًۭا ﴿١٠﴾
- I otrpi ono što oni govore i izbjegavaj ih na prikladan način, (Muzemmil)
Bihać, 19.12.2023. godine