Povežite se s nama

Aktivnosti

U Bihaću otvorena izložba orijentalnih rukopisa “Knjiga, blago koje traje” autorice Naile Hodžić

Ovi rukopisi svjedoče o bogatom intelektualnom, duhovnom i kulturnom naslijeđu Bosne i Hercegovine

U Izložbenom salonu Muzeja Unsko-sanskog kantona u Bihaću u petak, 30. januara 2026. godine, otvorena je izložba orijentalnih rukopisa “Knjiga, blago koje traje”, autorice Naile Hodžić, voditelja etnološkog odjeljenja i više kustosice-etnologa u Muzeju USK. Izložba donosi izbor od 26 rukopisa i dva značajna dokumenta na arapskom, turskom i bosanskom jeziku, nastalih u 18. i 19. stoljeću, iz perioda kada je knjiga bila temeljni nosilac znanja, duhovnosti i kulturnog identiteta.

Izložbu je otvorio muftija bihaćki Mehmed-ef. Kudić, naglasivši važnost ljudi i institucija koje čuvaju kulturnu i duhovnu baštinu.

“Mi smo sa zadovoljstvom podržali ovaj projekat. Nama je drago da prije svega imamo ljude koji čuvaju i štite našu baštinu. Od samog početka, dakle, dolaska Božijeg poslanika, prve riječi su bile koje upućuju na knjigu i na učenje, čitanje. Tako da je ova večerašnja izložba produkt rada naše autorice, profesorice Hodžić, koja je kroz svoje obrazovanje doprinijela da rukopisi na arapskom, turskom i bosanskom jeziku budu predstavljeni javnosti, što je garant očuvanja naše baštine. Ovi rukopisi svjedoče o bogatom intelektualnom, duhovnom i kulturnom naslijeđu Bosne i Hercegovine. Oni nam govore o stoljećima u kojima su ovi prostori bili dio šireg civilizacijskog kruga u kojem su znanje, vjera, umjetnost i jezik bili neraskidivo povezani. Posebno je važno istaći da ova rukopisna baština nije bila zatvorena sama u sebe, već je bila otvorena, komunikativna i usmjerena ka čovjeku, njegovom obrazovanju, moralnom uzdizanju i duhovnom razvoju.” – kazao je muftija Kudić.

Direktor Muzeja Unsko-sanskog kantona mr. Dino Dupanović, obratio se prisutnima sa riječima dobrodošlice i istakao da je Muzej USK posvećen svemu onome što predstavlja kulturnu i svaku drugu vrijednost naroda koji živi na prostoru Unsko-sanskog kantona i države Bosne i Hercegovine.

“Ponosan sam danas što je naša kolegica predstavila javnosti ovo rukopisno blago i posebno sam sretan da se i mi na našem prostoru aktivno bavimo ovom vrstom muzejskih postavki s kojima se ne mogu pohvaliti mnogi. Muzej Unsko-sanskog kantona ovim pokazuje da ima sposobne kadrove koji rade veoma stručno i posvećeno, te da predstavljaju veliki doprinos očuvanju i podsjećanju na kulturno-historijsko, vjersko i nacionalno blago Bosne i Hercegovine. Kolegica Hodžić je ovdje izložila značajan broj vjerske literature, a dolazi nam uskoro mjesec ramazan, te mi je drago da se i momentum ove izložbe usklađuje sa nekim sadržajem koji je prezentovan kroz ovu izložbu.” – rekao je direktor Dupanović.

Autorica izložbe Naila Hodžić istakla je da naslov izložbe sažima njenu osnovnu poruku i smisao.

“Izložba nosi naslov “Knjiga – blago koje traje” jer upravo to jeste njena osnovna poruka: da knjiga, a naročito rukopisna, nije samo predmet nego nosilac dugotrajnog kulturnog i duhovnog pamćenja. Ideja je proizašla iz potrebe da se ukaže na kontinuitet pisane kulture u Bosni i Hercegovini i da se rukopisi, koji se često percipiraju kao nedostupni i isključivo stručni materijal, približe savremenom posjetiocu.” – pojasnila je Hodžić.

Prema njenim riječima, izloženi rukopisi obuhvataju Kur’an i njegove fragmente, kao i djela iz oblasti fikha, faraiza, akaida, molitvi, dova, gramatike i stilistike, što svjedoči o širini interesovanja tadašnjeg društva i ulozi rukopisne knjige u svakodnevnom i duhovnom životu.

“Bošnjaci predstavljaju jedinstven primjer u evropskom kulturnom prostoru jer su svoju književnost i nauku pisali na više jezika i pisama – od arapskog, osmanskog turskog i perzijskog do glagoljice, bosančice, arebice, ćirilice i latinice. Takvo jezičko i pismovno bogatstvo rijetko je zabilježeno u evropskoj kulturnoj tradiciji.” – naglasila je Hodžić, podsjetivši i na sistemsko zanemarivanje rukopisne baštine u austrougarskom i socijalističkom periodu, kao i na uništenje Orijentalnog instituta 1992. godine.

Direktor Muzeja islamske kulture i umjetnosti u Sarajevu mr. Amir Sakić izrazio je zadovoljstvo što se vrijedni rukopisi prezentiraju i izvan glavnog grada.

“Islamska zajednica ima dugu tradiciju bibliotekarstva i čuvanja knjige, njene obrade, zaštite, restauracije i prezentacije. Drago mi je da vidim da se i u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine, izvan Sarajeva, ovi vrijedni rukopisi čuvaju i predstavljaju javnosti. Ono što je prikazano večeras potvrđuje da smo narod u kojem se kroz generacije njegovala kultura pismenosti, čitanja, prepisivanja i čuvanja knjige. Odnos prema knjizi, njenom čuvanju i mjestu u domu govori o značaju koji se pridavao znanju.” – rekao je Sakić, podsjetivši da se Muzej islamske kulture i umjetnosti, zajedno s Gazi Husrev-begovom bibliotekom, bavi očuvanjem kulturne i duhovne baštine Islamske zajednice.

Na otvorenju izložbe su uručene zahvalnice i prigodni pokloni muftiji Kudiću, direktoru Sakiću, te dr. Sakibu Sijamhodžiću i dr. Zemiri Koričić, koji su ustupili veliki broj svojih vlastitih zbirki za potrebe ove izložbe.

Izložbu prati dvojezični katalog na bosanskom i engleskom jeziku, koji stručno dokumentira i interpretira izložene primjerke, dodatno naglašavajući njihov kulturno-historijski i duhovni značaj te važnost očuvanja rukopisne baštine u savremenom društvu. Recenzenti ovog kataloga su dr. Madžida Mašić sa Orijentalnog instituta iz Sarajeva i prof. Nazif Horozović, koji je ujedno bio i moderator otvorenja ove izložbe.

Izvor: Preporod/Agencije

More in Aktivnosti