Povežite se s nama

Islamska zajednica

U Bihaću obilježena 210. godišnjica rođenja prvog reisul-uleme u BiH

Imao je hrabrost, imao je znanja, imao je volju da preuzme tu dužnost

Svečanom sjednicom Gradskog vijeća Bihać i izložbom posvećenom reisul-ulemama Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, danas je u ovom gradu obilježena 210. godišnjica rođenja Mustafe Hilmi-ef. Hadžiomerovića, prvog reisul-uleme Islamske zajednice u BiH rođenog u Kulen-Vakufu.

Svečanu sjednicu zajednički su organizirali Grad Bihać i Muftijstvo bihaćko, a tom prilikom istaknuti su historijski značaj Hadžiomerovića i važnost očuvanja sjećanja na ličnosti koje su obilježile vjerski i društveni život Bosne i Hercegovine.

Muftija bihaćki hfz. Mehmed-ef. Kudić kazao je da historijski put Islamske zajednice svjedoči o sposobnosti njenog rukovodstva da i u teškim vremenima pronađe rješenja za očuvanje njenog institucionalnog kontinuiteta.

“Imao je hrabrost, imao je znanja, imao je volju da preuzme tu dužnost i, zahvaljujući Bogu, to što danas vidimo u Islamskoj zajednici imenovanjem 14. reisul-uleme ovih dana, ustvari je pokazatelj kako je Islamska zajednica uvijek znala naći mogućnosti i prostora da u različitim, teškim vremenima iznađe najbolja rješenja radi svog institucionalnog opstanka na ovim prostorima.” – izjavio je muftija Kudić.

Gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić istakao je da obilježavanje ove godišnjice predstavlja nastavak saradnje Grada Bihaća s vjerskim zajednicama, ali i priliku da se oda priznanje historijskim ličnostima čije je djelovanje ostavilo trajan trag.

Prema njegovim riječima, značaj Mustafe Hilmi-ef. Hadžiomerovića ogleda se ne samo u njegovoj ulozi u Islamskoj zajednici nego i u širem društvenom kontekstu.

Sedić je ukazao i na važnost očuvanja sjećanja na ljude porijeklom iz Bihaća i Krajine koji su svojim radom i djelovanjem ostvarili značajne rezultate te doprinijeli afirmaciji sredine iz koje potječu.

“Mislim da je ovo vrlo važno i s aspekta toga da cijenimo ljude koji potiču iz Bihaća i Krajine, a koji su šire pokazali da mogu biti uspješni i da mogu ostvariti značajne rezultate i na taj način promovirati lokalnu zajednicu.” – kazao je Sedić.

Dodao je da takve ličnosti mogu biti primjer i generacijama koje danas odlaze iz Bihaća i preuzimaju značajne funkcije, naglašavajući da je, osim riječi, važno iza sebe ostaviti konkretna djela koja će koristiti zajednici.

“U konačnici, sve njih ćemo pamtiti po onome što su ostavili iza sebe, a što je korisno za lokalnu i širu društvenu zajednicu.” – poručio je gradonačelnik Bihaća.

Historijski razvoj institucije reisul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, od njenog uspostavljanja 1882. godine do 2019. godine, predstavljen je na izložbi otvorenoj u Gradskoj galeriji Bihać, u okviru obilježavanja 210. godišnjice rođenja Mustafe Hilmi-ef. Hadžiomerovića, prvog reisul-uleme u Bosni i Hercegovini.

Izložbu “Reisul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini 1882–2019“ pripremila je Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu, a njeno otvaranje uslijedilo je nakon svečane sjednice Gradskog vijeća Bihać posvećene ovoj godišnjici, a na kojoj je usvojena i deklaracija o značaju očuvanja sjećanja na prvog reisa IZ u BiH rođenog u Kulen-Vakufu.

Arhivista Gazi Husrev-begove biblioteke Meho Manjgo kazao je da izložbu čini 14 portreta reisul-ulema, izrađenih u istoj slikarskoj tehnici, u saradnji s akademskim slikarom Ahmetom Hundurom iz Tešnja.

Portreti su nastali na osnovu fotografija koje se čuvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, dok je lik Mustafe Hilmi-ef. Hadžiomerovića rekonstruiran na osnovu opisa Muhameda Enverija Kadića, budući da njegova fotografija nije sačuvana u dostupnim arhivskim i bibliotečkim zbirkama.

Riječ je o višemjesečnom naučnom istraživanju tokom kojeg su uposlenici Biblioteke prikupili vrijednu arhivsku i rukopisnu građu o životu i djelu ljudi koji su obnašali jednu od najvažnijih funkcija u Islamskoj zajednici – kazao je Manjgo.

Uz izložbu je pripremljen i prateći katalog koji donosi osnovne biografske podatke o svim reisul-ule­mama, njihove fotografije i portrete, dokumente, menšure, kao i tekstove iz periodičnih i monografskih publikacija koji svjedoče o njihovom životu, radu i djelovanju.

Postavka tako objedinjuje likovne prikaze i historijsku dokumentaciju, pružajući posjetiocima uvid u kontinuitet i razvoj institucije reisul-uleme u Bosni i Hercegovini. Izložba će u Gradskoj galeriji Bihać biti otvorena do petka, 30. oktobra.

Izvor: Preporod.info

More in Islamska zajednica