Muftija Kudić: Reisul-ulema Hadžiomerović je u prijelomnom vremenu sačuvao kontinuitet vjerskih institucija

Muftija bihaćki hfz. Mehmed-ef. Kudić danas je na svečanoj sjednici Gradskog vijeća Bihaća, održanoj povodom 210. godišnjice rođenja prvog reisul-uleme Mustafe Hilmi-ef. Hadžiomerovića, istakao njegov doprinos uspostavljanju institucionalne organizacije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini te najavio skori početak obnove Fethija džamije u Bihaću.

Obraćajući se gradskim vijećnicima i predstavnicima gradske vlasti, muftija je podsjetio da je Hadžiomerović 1882. godine preuzeo dužnost prvog reisul-uleme u vremenu velikih političkih i društvenih promjena, nakon austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine.

Naglasio je da je njegov rad bio posebno značajan za očuvanje kontinuiteta vjerskog života i institucija muslimana u novim političkim okolnostima.

– U takvim okolnostima Mustafa Hilmi-ef. Hadžiomerović preuzeo je odgovornost da vodi muslimane. Njegova uloga bila je važna u postavljanju temelja institucionalnog organiziranja Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini – kazao je muftija Kudić.

Govoreći o naslijeđu Bihaća i saradnji Islamske zajednice s gradskim vlastima, muftija je posebno izdvojio Fethija džamiju, navodeći da je uvrštena u program Vakufske direkcije Republike Turske, čime su stvoreni preduvjeti za pokretanje aktivnosti na njenoj obnovi. Osvrnuo se i na kontinuitet institucije reisul-uleme, izbor dr. Nedžad-ef. Grabusa za 14. reisul-ulemu, kao i na značaj očuvanja vrijednosti za koje su se zalagale prethodne generacije, uključujući pripadnike Petog korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine.

Njegovo obraćanje prenosimo u cijelosti:

Poštovani predsjedavajući Gradskog vijeća, gosp. Goretiću,
uvaženi gradonačelniče, gosp. Sediću,
poštovane gradske vijećnice i vijećnici,
cijenjeni gosti, dame i gospodo,

Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!

Velika mi je čast i zadovoljstvo što vam se danas obraćam u ime Muftijstva bihaćkog, u ovoj gradskoj vijećnici, povodom 210. godišnjice rođenja čovjeka čije ime zauzima posebno mjesto u historiji muslimana Bosne i Hercegovine, porijeklom iz Bihaća, Mustafe Hilmi-ef. Hadžiomerovića, prvog reisul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Ovo je prilika da se prisjetimo čovjeka koji je svojim znanjem i služenjem vjeri ostavio dubok trag u historiji naše zemlje.

Mustafa Hilmi-ef. Hadžiomerović rođen je 1816. godine u Bihaću. Njegov životni put odveo ga je iz rodnog grada u svijet nauke i odgovornosti za cijelu zajednicu. Svojim obrazovanjem, radom i ugledom izrastao je u jednog od najznačajnijih alima svoga vremena. Godine 1882., u vremenu velikih političkih i društvenih promjena, imenovan je prvim reisul-ulemom Bosne i Hercegovine.

Bilo je to vrijeme nakon austrougarske okupacije 1878. godine, kada su se muslimani naše zemlje suočili s novim državnim poretkom i brojnim pitanjima o budućnosti svojih vjerskih institucija. Trebalo je očuvati kontinuitet vjerskog života, sačuvati obrazovne ustanove, vakufe i džamije te osigurati da muslimani Bosne i Hercegovine imaju svoj prepoznatljiv vjerski autoritet.

U takvim okolnostima, Mustafa Hilmi-ef. Hadžiomerović preuzeo je odgovornost da vodi muslimane. Njegova uloga bila je važna u postavljanju temelja institucionalnog organiziranja Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Poseban značaj u djelovanju Mustafe Hilmi-ef. Hadžiomerovića ogleda se u činjenici da ga je šejhul-islam, odnosno sultan, imenovao za muftiju sarajevskog, a car za reisul-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Ove dužnosti preuzeo je u prijelomnom vremenu povlačenja Osmanskog carstva i dolaska nove austrougarske vlasti, kada je bilo izuzetno teško očuvati kontinuitet vjerskih institucija i prilagoditi ih novim političkim okolnostima.

Od vremena Mustafe Hilmi-ef. Hadžiomerovića do danas dužnost reisul-uleme obnašalo je 13. nosilaca ove časne funkcije, a ovih dana izabran je i 14. reisul-ulema, dr. Nedžad-ef. Grabus, dosadašnji muftija sarajevski. S ponosom i zahvalnošću sjećamo se i proteklih četrnaest godina, tokom kojih je Islamsku zajednicu predvodio reisul-ulema dr. Husein-ef. Kavazović.

Ovaj kontinuitet svjedoči o sposobnosti muslimana u Bosni i Hercegovini da u različitim historijskim okolnostima pronalaze vlastita rješenja, čuvaju vjerske institucije i osiguravaju kontinuitet svog vjerskog i institucionalnog života.

Poštovani vijećnici,

Posebno je važno da ovu godišnjicu obilježavamo upravo ovdje, u Bihaću koji je grad bogate historije, grad u kojem su se kroz stoljeća isprepletali različiti historijski utjecaji, ali i grad koji je sačuvao svoju posebnost i identitet. Danas je Bihać administrativno središte Unsko-sanskog kantona, grad koji nosi odgovornost ne samo za vlastiti razvoj nego i za širi prostor Krajine.

Mustafa Hilmi-ef. Hadžiomerović jedna je od znamenitih ličnosti koje svjedoče da su naši krajevi iznjedrili ljude čije su znanje i predanost ostavili dubok  trag u vjerskom, kulturnom i društvenom životu cijele Bosne i Hercegovine. Uz njega, posebno mjesto zauzima i reisul-ulema Džemaludin-ef. Čaušević.

A kada govorimo o naslijeđu Bihaća, nemoguće je zaobići Fethija džamiju, jedan od najpoznatijih simbola ovoga grada. Ona je svjedok slojevitosti bihaćke historije i trajanja različitih kulturnih utjecaja.

S posebnim zadovoljstvom želim istaknuti da smo, uz zalaganje svih uspjeli uvrstiti Fethiju u program Vakufske direkcije Republike Turske, s ciljem pokretanja aktivnosti na njenoj obnovi. Očekujemo, ako Bog da, da će radovi na njenom renoviranju uskoro početi.

Dopustite mi da naglasim još jednu činjenicu koju smatram posebno važnom. Medžlis Islamske zajednice Bihać i Grad Bihać imaju potpisan sporazum o saradnji. Taj sporazum je potvrda da postoji prostor i spremnost za zajedničko djelovanje u interesu građana.

Grad Bihać i Islamska zajednica imaju različite nadležnosti, ali dijele odgovornost prema ljudima. Naš zajednički interes jeste da Bihać bude grad u kojem se poštuju dostojanstvo čovjeka, vjerske slobode svih religijskih zajednica i društvena odgovornost.

Kada danas govorimo o Mustafi Hilmi-ef. Hadžiomeroviću znamo da je on u svom vremenu nastojao sačuvati ono što je bilo najvažnije: vjeru, narod i instituciju Islamske zajednice.

Naš zadatak danas jeste da te vrijednosti čuvamo i razvijamo u drugačijim, ali jednako zahtjevnim okolnostima, da budemo dostojni onih koji su ih gradili i branili – naših prethodnika, a posebno boraca Petog korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine, čiju godišnjicu ovih dana obilježavamo. Njihova hrabrost i ljubav prema domovini trajna su opomena i obaveza da čuvamo naše vakufe, naše jedinstvo i našu slobodu, ali i da kroz usvajanje ove deklaracije, posvećene prvom reisul-ulemi, Hadži Mustafi Hilmi ef. Hadžiomeroviću, potvrdimo svoju opredijeljenost da čuvamo i njegujemo te vrijednosti.

U ime Muftijstva bihaćkog zahvaljujem Gradskom vijeću, gradonačelniku, predsjedavajućem i svim  vijećnicima što svojim prisustvom daju značaj ovom obilježavanju.

Neka Uzvišeni Allah podari rahmet Mustafi Hilmi-ef. Hadžiomeroviću i svim našim prethodnicima koji su svojim znanjem, trudom i služenjem ostavili dobro iza sebe.

Hvala vam na pažnji.

Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!