Bihać: Na Islamskom pedagoškom fakultetu održan okrugli sto o tri decenije rada ovog fakulteta

Okrugli sto pod nazivom „Tri decenije Islamskog pedagoškog fakulteta: vjerski, društveni i naučni doprinos“ održan je u Bihaću, u prisustvu visokih zvaničnika Islamske zajednice, Univerziteta u Bihaću, Vlade Unsko-sanskog kantona i drugih. Kako je naglašeno, Islamski pedagoški fakultet u Bihaću je tokom protekle tri decenije izgradio prepoznatljiv identitet, utemeljen na sintezi vjerskog znanja, pedagoške misli i društvene odgovornosti, obrazujući kadrove koji danas aktivno doprinose životu zajednice u različitim oblastima. Ovo je bila prilika da se stavi fokus na dvije značajne odrednice ovog fakulteta, a to su trodecenijski kontinuitet visokog islamskog i pedagoškog obrazovanja na ovim prostorima te značajan doprinos koji je Fakultet tokom proteklog perioda ostvario na polju vjerskog, društvenog i akademskog života.

Rad okruglog stola bio je organiziran u dvije sesije. Kroz prvu sesiju ukazano je na institucionalni i strateški značaj Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću za Islamsku zajednicu, Univerzitet u Bihaću te obrazovni sistem Unsko-sanskog kantona. Dok je druga sesija ukazala na profesionalne puteve alumnista, izazove s kojima se suočavaju te njihov doprinos odgoju, obrazovanju i širim društvenim procesima.

Na prvoj sesiji, koju je moderirao doc. dr. Haris Veladžić, govorili su muftija bihaćki hafiz Mehmed-ef. Kudić, rektor Univerziteta u Bihaću prof. dr. Atif Hodžić, ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona Denis Osmankić i dekan Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću prof. dr. Hajrudin Hodžić.

Govoreći na temu: Vjerski i društveni kontekst osnivanja i djelovanja Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću, muftija bihaćki hafiz Mehmed-ef. Kudić govorio je o genezi islamskog visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini te okolnostima u kojima je visoko obrazovanje djelovalo i kakve je kadrove obrazovalo.

„Za razliku od većih univerzitetskih centara poput Sarajeva, Tuzle i Banje Luke, Bihać nije imao razvijeno visoko obrazovanje u današnjem obliku. Razlozi za to bili su uglavnom političke prirode, zbog čega je većinski muslimansko stanovništvo ostalo uskraćeno za razvoj vlastitih visokoškolskih institucija. Kao posljedica toga, studenti su bili primorani da odlaze u druge gradove, naročito u Sarajevo i Zagreb, kako bi stekli visoko obrazovanje. U prostoru Krajine, koji je geografski udaljen od Sarajeva, osnivanje fakulteta imalo je dodatni značaj. Islamski pedagoški fakultet u Bihaću postaje centar obrazovanja i duhovnosti i mjesto formiranja vjerskog i intelektualnog identiteta. Njegova uloga bila je posebno važna za područje Bihaćkog muftijstva, gdje je postojao realan deficit obrazovanih kadrova.“ – poručio je muftija Kudić.

Rektor Univerziteta u Bihaću prof. dr. Atif Hodžić govorio je o perspektivama Univerziteta u Bihaću i značaju Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću u akademskoj zajednici.

„Univerzitet u Bihaću i Islamski pedagoški fakultet suočavaju se sa nizom izazova, od finansijskih ograničenja do potrebe za većom internacionalizacijom. Međutim, upravo ti izazovi otvaraju mogućnost za nove pravce razvoja: digitalizacija, interdisciplinarnost i međunarodna saradnja predstavljaju ključne smjernice budućeg djelovanja. Smatram da će Islamski pedagoški fakultet u narednom periodu dodatno uložiti truda, znanja, sposobnosti i resursa na jačanju naučno-istraživačkog rada, širenju saradnje sa drugim islamskim pedagoškim institucijama u regiji i svijetu i daljnjem jačanju povezanosti sa zajednicom kroz društveno korisne projekte. Na takav način, ovaj fakultet će nastaviti da bude važan faktor u očuvanju kulturnog i moralnog identiteta, ali i razvoju akademske izvrsnosti. Osim obrazovne uloge, ovaj fakultet je aktivan i u društvenom životu naše zajednice. Organiziraju se važne javne tribine, seminari, promocije te brojni humanitarni projekti. Na taj način, ne samo da Fakultet doprinosi akademskom razvoju, već jača društvenu koheziju između Univerziteta i lokalne zajednice. Islamski pedagoški fakultet kao važna organizaciona jedinica unosi posebnu vrijednost u akademsku zajednicu. Njegov značaj ogleda se u obrazovanju nastavnika vjeronauke, važnim naučnim istraživanjima i jačanju kulturnog i moralnog identiteta zajednice.“ – rekao je u svom obraćanju rektor Hodžić.

Uloga Islamskog pedagoškog fakulteta u obrazovnom sistemu Unsko-sanskog kantona važna je i suštinska, a saradnja Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona sa Islamskim pedagoškim fakultetom u Bihaću i nastojanjima da se što kvalitetnije afirmiše uloga svršenika ovog fakulteta unutar državnog obrazovnog sistema veoma je kvalitetna i čvrsta, poručio je u svom obraćanju ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona Denis Osmankić.

„Od vremena kada sam bio student Univerziteta u Bihaću, pored ove zgrade sam uvijek prolazio sa poštovanjem i uvažavanjem svih onih koji su boravili u ovoj zgradi. Danas ovaj fakultet vidim kao modernu evropsku visokoškolsku ustanovu sa kvalitetnom infrastrukturom i akademskim dignitetom. Ovaj fakultet je dokaz da je vizija koja je iskrena i utemeljena na općem dobru ona svakim danom postaje snažnija i materijalno prepoznatljiva. Kada govorimo o ulozi Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću u obrazovnom sistemu, govorimo o instituciji koja je popunila ključnu prazninu u našem obrazovnom lancu. Kadrovi koje obrazuje ovaj fakultet od velikog su značaja za naš obrazovni sistem; tu prije svega mislim na nastavnike vjeronauke i socijalne pedagogije. Vaši diplomanti u naše škole unose znanje i informacije, ali i odgoj, moral i etiku, te potiču međusobno razumijevanje i dobre odnose u kolektivima, što nam je od vitalnog značaja. Obrazovni sistem bez odgojne komponente je nepotpun. Ovaj fakultet je uspio modernizirati pedagoški pristup, spajajući tradicionalne i duhovne vrijednosti sa savremenim metodama poučavanja, što je ključno za rad sa današnjim generacijama u našem digitalnom dobu i onome što nas očekuje u budućnosti.“ – rekao je ministar Osmankić.

Dekan Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću prof. dr. Hajrudin Hodžić govorio je o obilježavanju 30 godina rada ove visokoškolske ustanove, referirajući se na ključne tačke uspjeha i doprinosa ovog fakulteta akademskoj, vjerskoj i široj društvenoj zajednici.

„Obilježavanje 30 godina rada Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću za nas predstavlja izuzetno važan trenutak u kojem sumiramo postignute rezultate, ali i otvaramo prostor za razgovor o budućnosti. Kroz deset planiranih aktivnosti, uključujući naučne skupove, monografiju i susrete alumnista, želimo dostojno obilježiti ovaj jubilej. Posebno nam je važno da u ovaj proces uključimo akademsku zajednicu, naše bivše studente i širu društvenu javnost. Na taj način jubilej dobija ne samo svečani već i razvojni karakter. Posebno smo ponosni na činjenicu što je naš fakultet osnivač Univerziteta u Bihaću, što smo kroz ove tri decenije proizveli 800 diplomanata i magistranata koji služe zajednici na raznim poljima djelovanja i rada. Islamski pedagoški fakultet u Bihaću u proteklom periodu profilirao se kao ozbiljna naučna institucija, što potvrđuje organizacija sedam međunarodnih naučnih konferencija, dok je osma već planirana za septembar. Uz to, objavljeno je 25 zbornika radova, a dva nova su u završnoj fazi pripreme, više od 70 udžbenika i naučnih djela, od kojih su većina univerzitetski udžbenici, te smo organizirali više stotina javnih tribina i promocija knjiga, što je zgradu ovog fakulteta pozicioniralo kao jedan od ključnih prostora gdje se organiziraju ovakvi događaji. Naša biblioteka sadrži više od 10.000 bibliotečkih naslova na bosanskom jeziku, studentski dom kapaciteta stotinu mjesta, fitnes-salu i druge važne pretpostavke za kvalitetan rad sa našim studentima. Smatram da je izgradnja kompleksa naše zgrade bila jedna od najznačajnijih infrastrukturnih pretpostavki za funkcionisanje cijelog Univerziteta u Bihaću. Gotovo pa nema fakulteta na našem univerzitetu koji nije imao redovnu nastavu u našim prostorijama i koji nije koristio našu zgradu za svoje potrebe, što govori i o tome koliko je prisustvo ovog fakulteta i u tom smislu bilo važno za ovaj dio Bosne i Hercegovine.“ – poručio je dekan Hodžić.

U drugoj sesiji, koju je moderirala mr. sc. Emina Alešević, govorili su predsjednica Udruženja za djecu sa poteškoćama u razvoju „Radost druženja“ Mirsada Hodžić, koordinator za vjeronauku Muftijstva bihaćkog Mensur-ef. Ćehić, vjeroučiteljica koja je svoje obrazovanje sticala na ovom fakultetu mr. sc. Elvita Hadžipašić i socijalni radnik, svršenik odsjeka Socijalna pedagogija i duhovna skrb na ovom fakultetu Ahmedin Seferović.

Iskustva saradnje sa Islamskim pedagoškim fakultetom sa udruženjem za djecu sa poteškoćama u razvoju ocijenjena su kao veoma važna, pogotovo što vrlo često nedostaje institucionalna podrška ovakvim populacijama. Praćenjem rada vjeroučitelja uviđa se stalni napredak i kontinuitet kvaliteta nastave vjeronauke i svršenika ove visokoškolske ustanove. Svršenici fakulteta na različitim poslovima istakli su veliku zahvalnost nastavnom osoblju i svima koji su u proteklom periodu podržavali rad ove visokoškolske ustanove, te da znanje koje su ponijeli i vrijedna iskustva koja su im prenesena imaju dalekosežne koristi za populaciju s kojima rade svršenici ovog fakulteta.

Na kraju je dr. Nedim Čirić pročitao zaključke i preporuke u kojima se ističe tridesetogodišnji kontinuitet rada Islamskog pedagoškog fakulteta, koji potvrđuje njegovu ključnu ulogu u razvoju islamskog obrazovanja, nauke i društvene zajednice u Bosni i Hercegovini, uz uspješno povezivanje tradicionalnih vrijednosti i savremenih naučnih pristupa. Fakultet se afirmirao kao značajan akademski i društveni faktor, doprinoseći obrazovanju stručnih kadrova, razvoju Univerziteta u Bihaću te jačanju dijaloga između religijskog i sekularnog okruženja. Njegova sposobnost prilagođavanja savremenim izazovima, uključujući digitalizaciju i globalizaciju, ukazuje na potrebu kontinuiranog unapređenja nastavnih metoda, istraživačkih kapaciteta i studijskih programa. Posebno se ističe društvena odgovornost kroz razvoj inkluzivnog obrazovanja, etičke svijesti i saradnje s različitim institucijama i zajednicom. U narednom periodu ključni prioriteti trebaju biti strateško planiranje razvoja, jačanje institucionalnog identiteta, internacionalizacija i sistemsko praćenje kvaliteta obrazovanja i profesionalnog angažmana diplomanata.