Mreža mladih
Reisu-l-ulema sa mladima: Egoizam i individualizam moraju biti zamijenjeni empatijom bratstva
U organizaciji Uprave za vjerske poslove od 14. do 16. juna održavaju se treći susreti Mreže mladih. Trodnevno druženje počelo je danas u Sarajevu gdje su se aktivisti Mreže Mladih imali priliku susresti sa reisu-l-ulemom Husein ef. Kavazovićem. Tom prilikom reisu-l-ulema je mladima uputio i prigodnu poruku:
– Drago mi je da imam priliku da vam se obratim prije vašeg polaska u Novi Pazar. Činim to s posebnom osjećajem odgovornosti i svojevrsnog straha. Jer, mudri su kazali da treba govoriti samo onda kada čovjek ima šta da kaže, kada ga se tiče i kada je govor bolji od šutnje. A veliki Tolstoj u svom romanu Hadži Murat je rekao: „Govor je dobar kad je kratak, a konop kad je dug“.
Najvažnije pitanje za nas je ono o nama samima, o našem identitetu, pripadnosti i putu. Sve od nas polazi i opet se nama vraća. I danas, kao i u vremenu moga odrastanja, traži se neki novi ideal čovjeka, drukčiji i bolji od onog koji je pred nama i kojeg mislimo da poznajemo. U tom traganju moramo znati da se čovjek ne može kretati unazad, niti stajati u mjestu; ne može mirovati. Bude li to radio, on će posrtati ili će ga boljeti leđa. On se mora kretati, da bi kvalitetno preživio, i tijelom i duhom. Stajanje je umrtvljenost. Ideja putovanja jeste ideja duhovnog i fizičkog preobraženja, islamska je ideja i za nju su znali svi veliki vjerovjesnici: Nuh, Ibrahim, Musa, Isa i Muhammed (a.s.).
U naše vrijeme najveću novinu predstavlja pojava tehnološkog znanja. Taj uzlet, za naivne, čini se da će bitno odrediti današnjeg čovjeka. Međutim, to je privid, jer nikada u povijesti čovjeka nisu izgradili ni ekonomija ni tehnologija, ni revolucija ni kontrarevolucija; jer u njima vladaju odnosi interesa, nasilja, surovosti i vlastoljublja. U revolucijama i kontrarevolucijama mržnja prema starom režimu je uvijek jača od ljubavi prema novom, dok je pitanje ekonomije i tehnologije pitanje odnosa prema sredstvima, a ne ciljevima života. Čovjeka je gradila i izgradila vjera i povjerenje u Objavljenu riječ, koju su govorili vjerovjesnici. Ona nam je postavila ciljeve i razvila nadu u Božiju milost.
Vjera je govor o ciljevima života: o smislu i besmislu, o životu i smrti, o ljubavi i mržnji, o odgovornosti i nemarnosti, o dobroti i pokvarenosti, o nagradi i kazni, o njihovim posljedicama… Vjera prema čovjeku ima potpuno različit zahtjev u odnosu na bilo koju drugu socijalnu ili ekonomsku ideju: Bog ne gleda u vašu sliku i priliku niti vaš imetak, On gleda u vaša srca i vaše postupke. To je velika ideja islama. Bez postojanja duhovnog jezgra, bez jasnih životnih ciljeva prema kojima bismo se kretali, nikada nećemo doći do cilja. Osim straha od ratova, ugrožavanja životne sredine, povećanja jaza između bogatih i siromašnih i neizvjesne budućnosti, što nam je donijelo novo vrijeme, ljudima je potrebno novo putovanje, potraga za novim domom, novo otkrovenje lica Božijeg, koje će nam uliti novu snagu i probuditi u nama novu nadu. Egoizam i individualizam moraju biti zamijenjeni empatijom bratstva: musliman je muslimanu kao zid, oslanjaju se jedan na drugog, govorio je Muhammed (a.s.).
Pred vama je vrijeme priprema za naporan i ozbiljan poduhvat građenja prepoznatljive zgrade vašega duhovnog i fizičkog bratstva. Bit će to mukotrpno zidanje, puno odricanja. Sile koje će vam stajati na putu ometat će vas i zavoditi. Sve će učiniti da vas obeshrabre i pokažu besmislenost i beskorisnost vašeg cilja. Navodit će vas na pogrešne zaključke, kao što su to činili stoljećima i prema nama i našim očevima. Tražit će od vas da uništite pamćenje o sebi, da zaboravite svoj identitet i pripadnost zemlji… Nemojte pristati na to. Uništavanje pamćenja je povratak u prošlost, i nije budućnost. Prošlost nemojte uništavati, ali je nemojte ni idealizirati. Idealizacija prošlosti je laž, pogubna je, poput lažne nade o budućnosti.
Nemojte biti od onih koji će sredstva života prihvatiti kao njegove ciljeve! Unutarnja duhovnost islama, put ljubavi, povjerenja i odricanja, ako ga uspijete razviti u sebi, ugasit će vašu žeđ za prolaznim i uputiti vas ka neprolaznim vrijednostima. Držite cjelinu svoga bića, povežite prošlost sa sadašnjošću i pokušajte iz toga graditi budućnost. Budite otvoreni prema vremenu, ali i kritični. Naši preci su bili hrabri, ponositi i dostojanstveni ljudi. Znali su služiti višim ciljevima, ali nikada nisu bili robovi vremena. Rad i stvaralaštvo su osnova na kojoj počiva sloboda naroda. Naši preci mnogo su radili, jer su znali da je rad osnova života u ovom svijetu. Vi ćete uspjeti samo ako budete predani istim ciljevima i ulagali mnogo truda i odricanja da ih ostvarite! Drugog puta neće biti. Znajte da ste vi ili svoji gospodari ili tuđi robovi! Drugog izbora nećete imati.
Prāvo pitanje za sve nas tokom naše duge historije bilo je kako izbjeći zamku Kafkinog kovčega, koja nam je postavljena? U ovom času su pred nama bar dvije mogućnosti: ili da se zatvorimo u Kafkin kovčeg (samoizolacija) i da se ugušimo, ili da pretvorimo u svijest što je moguće više iskustva našeg otvorenog duha, nasljeđenog iz prošlosti, koji će kapije našeg bića držati otvorenim za sve dobre plodove ljudskog duha, ma otkuda oni dolazili, s budnim stražarima na našim kulama, da nam se otrov ne podvali pod lijek. Zato se slobodno osjećajte podjednako muslimanima i Bošnjacima, podjednako stanovnicima Balkana kao i Evrope. Budite istovremeno ponosni i na svoj identitet, na svoju posebnost koja počiva na našoj islamskoj tradiciji i kulturi. Ali ne dozvolite da vas ograničavaju, da vas zatvaraju u vještačke ograde i da vam određuju mjeru vaše slobode.
Dozvolite mi da ovaj govor privedem kraju riječima o našoj Bosni:
Bosna je više od onoga što mi jesmo. Ona je ideja koja se nosi kao vjera: da je moguće na njenom platnu slikati različitim bojama sliku svijeta koji je različit, a jedinstven. Za takvu sliku potrebni su umjetnici posebnog duha i širine. Naši djedovi su to imali u sebi. Bosna, kao i nosioci njene ideje Bošnjaci, nije prosta, ona je složena i razigrana. Bosna se održava i hrani bogatom prošlošću života u zajedništvu; doživljajem patnji i radosti, poraza i pobjeda, slave i padova. Sve je to utkano u našu svijest, naše tijelo i naš duh. Ne dozvolite da vam je otimaju i s ponosom nosite svoje i muslimansko i bošnjačko ime, ma gdje bili!
Bosna je autentična, sa svim svojim duhovnim tradicijama koje vama mladim ljudima u svom materijalnom izrazu jednako pripadaju: i judaizam i kršćanstvo i islam.
Bosna, to je zajednička riječ za sve njih. Neka vas ne zbunjuje njeno teško nasljeđe, jer sudbina Bosne ne izvire primarno iz njega, već iz duha koji se rađa iz onoga što još nije bilo. To je njen zamršeni identitet koga nikada njeni dušmani neće razumjeti, a vi u njega morate vjerovati.
Draga omladino,
Na kraju, znam da nas u našem individualnom životu kao i u onom zajedničkom čekaju mnoga iskušenja i nedoumice. Zato želim danas sebe i vas podsjetiti na značaj dove. Dova je „oružje“ vjernika. Ona je njegova uzdanica. Poslanik, a.s. i njegovi ashabi su se i u najtežim situacijama i u najvećem blagostanju okretali Uzvišenom i od njega molili ne samo pomoć nego i uputu. Zato upućujte dove jedni za druge, to će vas zbližiti. Allahov Poslanik, je rekao: „Nema tog muslimana koji moli Allaha za svog brata dok je on odsutan a da melek, koji je zadužen za njega, ne uči istu dovu za toga koji moli.” (Muslim)
Molite Svevišnjeg za naš narod i našu domovinu i za mir koji nam je svima tako potreban. I nikada ne potcjenjujte snagu dove, jer nju upućujete Onome koji sve može, Koji je Silam i Mudar.
I istrajavajte u dobru jer «nagrada za dobro može biti samo dobro.” (Rahman, 55/60).
Danas idete u Sandžak. To je dio stare Bosne, u kome živi jedan dio našeg naroda. To je onaj dio koji je bolji, ali i nesretniji. Živi u teškim prilikama. Moramo biti jaki da im pomognemo, jer su oni naš emanet. Prenesite im naše selame. Oni su vaša braća i sestre i pobrinite se o njima. Nemojte ih zaboravljati.
Brinite o sebi, s svojoj Zajednici, narodu i našoj Bosni, tako vam dragi Bog pomogao, poručio je mladima reisu-l-ulema Kavazović.
Program ovogodišnjih susreta Mreže mladih pod motom „Mladi – promotori pozitivnih društvenih vrijednosti“ nastavit će se u Novom Pazaru.