Muftija Kudić u džematu Kudići: Džemat je zaštita, a vakuf trajno dobro

Muftija bihaćki hafiz Mehmed-ef. Kudić danas je predvodio džuma-namaz i održao hutbu u svom rodnom mjestu – džematu Kudići, Medžlis Islamske zajednice Velika Kladuša. Muftija Kudić govorio je o važnosti džemata, vakufa i dobrih djela. Čestitao je džematlijama i imamu na kvalitetnim radovima koje su realizirali na džamijskoj infrastrukturi i pozvao ih da i dalje brinu o vakufskoj imovini.

„Džemat je najvažnija organizacijska jedinica našeg institucionalnog življenja islama. S druge strane, u širem smislu poimanja ove riječi, džemat je zajednica koja nas okuplja na vrijednostima i koja nam daje snagu i štiti nas. Da nije džemata, ne bi bilo ni džume, ni mekteba, ni džamije, ni imama, niti bi se o vjeri uopće pričalo. Ovaj organizacijski džemat ima smisla samo tada kada se gradi zajednica i kada se zajedno odlučuje i dijeli odgovornost. ‘Allahova pomoć je tamo gdje je zajednica.’ Ljudi u zajednici se moraju često odricati svoga mišljenja, biti strpljivi i često davati prednost drugima, ali samo takav odnos daje dugotrajne rezultate. Džemat nas čuva od toga da nas iskušenja i savremeni izazovi potpuno progutaju, jer džemat nam nudi svoje okrilje i pruža nam zaštitu. Nije džaba naš dragi poslanik Muhammed, a.s., rekao da ‘vuk jede odbjegle ovce’, tj. kada god napustimo džemat ili ga oslabimo, izloženi smo vanjskom uticaju.“ – rekao je muftija Kudić.

Govoreći o važnosti vakufa, istakao je da je vakuf trajno dobro koje je propisao Uzvišeni Gospodar da služi džematu i zajednici te da se preko vakufa osnažuju misijski projekti Islamske zajednice.

„Od prvih početaka islama pa sve do Sudnjeg dana, vakuf je jedna od najvažnijih institucija bez kojih džemat ne može funkcionisati. Ova naša džamija je vakuf, ovi lijepo uređeni zidovi su vakuf, grijanje u džamiji i klimatizacija su vakuf i sve što nam pomaže da realiziramo našu vjersku misiju od materijalnih dobara može biti vakuf. Islamska zajednica je u proteklih 120 godina izgubila brojne vakufe kroz nacionalizaciju, otimačinu i pljačku različitih vlasti i politika i, nažalost, osim u rijetkim slučajevima, uspjela je nešto vratiti. Danas se naše brojne institucije grade i opstaju zahvaljujući vakufu. Da nije vakufa, islam u ovoj zemlji bio bi jetim, jer su gradovi nastajali na vakufu, gradili su se imareti i brojne pogodnosti koje služe ljudima na principu vakufa, a u našim džematima je nezamislivo funkcionisanje Islamske zajednice bez vakufske imovine. Svako ko uvakufi nešto, taj hajr mu traje do Sudnjeg dana, bez obzira na to koliko u materijalnom smislu trajalo. Evo, ova naša džamija je obnovljena. Neko ju je gradio, a neko obnavljao, i svi smo mi zajedno vakifi koje će Gospodar nagraditi za održavanje vakufske imovine.“ – istakao je muftija Kudić.

Muftija Kudić je na kraju istakao važnost dobročinstva te da džamije, džemat i vakufska imovina služe čovjeku i da trebaju biti mjesta gdje se čovjek odgaja i usmjerava u životu.

„Dobra djela nisu samo velika i vidljiva. Nekada je osmijeh sadaka, lijepa riječ sadaka, pomoć starijem, briga o siromahu, briga o prirodi itd. Sve što radimo trebamo podrediti iskrenom nijetu i namjeri, jer ako nam nijeti nisu iskreni i ako nam djelo nije u ime Boga, neće trajati to naše djelo niti ćemo imati od njega koristi na Sudnjem danu. S druge strane, vakufska dobra trebaju služiti tome da se posjećuju, da se redovno dolazi u džamiju, da se u ovim objektima potiče na dobročinstvo, da se u njima prezentira značaj lijepe riječi, praštanja, strpljenja, pomaganja slabijima, poštivanja komšije i čuvanja jezika od ogovaranja i svađe. Tada će džemat i vakuf dobiti puni smisao, a i mi ćemo svi zajedno uživati u blagodatima našeg djelovanja.“ – zaključio je muftija Kudić.