U Bihaću održana promocija knige “Mostarski vakufi” muftije mostarskog Salem-ef. Dedovića

„Vakuf ima karakter institucije i vjerskog, izrazito pobožnog djela s ciljem da njegovi prihodi ili prostor služe ljudima, snažno učestvujući u sveukupnom razvoju određene zajednice. Vakufi su, kao takvi, sastavni dio vjerskog, obrazovnog, kulturnog, društvenog i privrednog života grada Mostara kroz njegovu dugu i burnu historiju.“ stoji u uvodu knjige „Mostarski vakufi 1931 – 2013.“ autora muftije mostarskog Salem-ef. Dedovića, koja je promovisana u velikoj Sali Muftijstva bihaćkog u četvrtak, 12.12.2019. godine.

Pored autora muftije mostarskog mr. Salem-ed. Dedovića promotori su bili i mr. Suad-ef. Mahmutović, profesor u medresi „Džemaludin-ef. Čaušević“ i istraživač na polju vakufa, prof. Iham-ef. Puce, rukovoilac službe za vjerske poslove i obrazovanje Muftijstva mostarskog i sam autor muftija mostarski mr. Salem-ef. Dedović.

Na početku promocije prisutnima se obratio muftija bihaćki hafiz Mehmed-ef. Kudić koji je izrazio riječi dobrodošlice muftiji Dedoviću i svim prisutnima, te posebno naglasio da je fascinantan podatak da su svi poznatiji ashabi, prijatelji Muhammeda, a.s., bili vakifi, odnosno da su dio svoje imovine ostavljali u zadužbinu na korištenje svim ljudima.

Prvi promotor koji se obratio cijenjenom skupu je bio mr. Suad-ef. Mahmutović, koji skoro dvije decenije istražuje i govori o vakufu kao posebnoj vrijednosti koju naš narod njeguje vjekovima. S obzirom da je i sam autor knjige „Bihaćki vakufi“ i da je svjestan koliki se trud mora uložiti da bi se došlo do knjige ovog obima, mr. Mahmutović je čestitao muftiji na ovom hvale vrijednom djelu. Tokom svog izlaganja mr. Mahmutović je želio predstaviti koja sve imovina je bila predmet uvakufljenja i kakve sve ideje ljudima nisu nailazile u želji da ostave u amanet narednim generacijama neku vrijednost po kojoj će ih po dobru spominjati. Promotor se osvrnuo na brojke o posjedu vakufa u BiH navodeći da je Austro-ugarska monarhija u 1903. izvršila popis zemlje u BiH i tada su došli do podatka da je 91,1% grunta BiH bilo u posjedu Bošnjaka, muslimana. Dolaskom Kraljevine SHS u devetnaest mjeseci, kako navodi prof. Mahmutović, Bošnjaci su opljačkani i nanesena im je veća šteta nego za četrdeset godina vladavine Austro-ugarske monarhije. Temeljem zakona o agrgarnoj reformi muslimanima je oduzeto 1.175.305 hektara zemlje, tj. 66,9% od ukupne imovine. Mr. Mahmutović se osvrnuo na dvije odluke iz 1995. i 1997. u kojima je Gradsko vijeće Grada Mostara donijelo odluku o povratu 83 potpune i 23 nepotpune nekretnine na upravljanje Islamskoj zajednici, što je svakako historijska odluka koja nije donesena niti u jednom drugom gradu u BiH.

Drugi promotor je bio prof. Ilham-ef. Puce, rukovodilac Službe za vjerske poslove i obrazovanje Muftijstva mostarskog. On je govorio o vakufima u Mostaru koji su renovirani i stavljeni u funkciju, ali i o vakufima koji čekaju svoju revitalizaciju. 16. vijek se ističe kao zlatno doba u kojem je bilo veoma popularno uvakufvaljavati svoju imovinu. U to doba su u Mostaru formirane 24 mahale i osnovano je više od 300 vakufa, prema dostupnim vakufnamama, iako su mnoge vakufname vremenom i nestale pa se smatra da je bilo dosta više vakufa od ovog navedenog broja. Samo šest mostarskih vakifa, naglašava prof. Puce, su sagradili više od 200 mostarskih zanatskih radionica i dućana. U toku agresije na R BiH i Grad Mostar i sa istočne i zapadne strane sve džamije su bile devastirane i porušene, kao što je cijeli vakuf pretrpio ogromnu štetu. Promotor je govorio i o novim uvakufljenjima kao što je Studentski hotel, dječiji vrtić „Zemzem“, kulturni centar „Kralj Fahd“ i u završnoj fazi je dom za bolesna i iznemogla lica u Podveležju, koji je prvi takve prirode u cijeloj Islamskoj zajednici.

Na kraju se obratio muftija mostarski mr. Salem-ef. Dedović. On je na samom početku kao uvod u temu mostarskih vakufa spomenuo vakufe u Ljubinju i da su vakufi činili gradove živim i da danas usred nefunkcionalnosti vakufa i nebrige o njima, pojedine sredine gotovo pa umiru. Muftija je svakako kao ključni momenat za uspjeh današnjeg vakufa u Mostaru naveo pomenute odluke Gradskog vijeća Mostar iz 1995. i 1997, te iskazao svoje poštovanje prema tadašnjem gradonačelniku Safetu Oručeviću, muftiji Seid-ef. Smajkiću i dugogodišnjem predsjedniku odbora Islamske zajednice u Mostaru Esadu Kojiću. Muftija Dedović je govorio o značaju vakufa za rad i funkcionisanje Islamske zajednice, za njenu autonomnost i da je Islamska zajednica u proteklom periodu usljed praznine i neefikasnosti političkih struktura, bila ključni faktor u održavanju bošnjačkog naroda uspravnim u raznim poljima djelovanja, od kulture pa do vjerskih aktivnosti, zašto je posebno zaslužan raznoliki vakuf s kojim raspolaže. Muftija je posebno izrazio svoje zadovoljstvo revitalizacijom vakufa i njihovo stavljanje u funkciju. Kao vakuf na kojeg je posebno ponosan, muftija mostarski je istakao dječiji vrtić kojeg pohađa 350 djece i koji je najbolji reprezent kako se vakuf može i treba iskoristiti.

Na kraju same promocije kroz izuzetno zanimljivu prezentaciju, muftija je kroz slike predstavio tok obnove pojedinih vakufa u cijelom mostarskom muftijstvu, što govori da se radi o veoma obimnom, raznolikom i iznimno vrijednom vakufu.

Promociji su prisustvovali i dekan Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću doc. dr. Hajrudin Hodžić sa profesorima istoimenog fakulteta i rukovodioci službi i odjela Muftijstva bihaćkog. Moderator promocije je bio Nazif-ef. Horozović.

Tokom cijele promocije protezala se misao velikog Mehmed-beg Kapetanovića Ljubušaka koji je 1893. godine zapisao: „Sudbina jednog naroda zavisi o tome kakav će biti njihov odnos prema vakufu.“