U Bihaću predstavljen XII tom „Rječnika bosanskog jezika“

U Bihaću je predstavljen dvanaesti tom „Rječnika bosanskog jezika“, jednog od najznačajnijih leksikografskih projekata posvećenih bosanskom jeziku. Projekt je prije više od dvije decenije pokrenuo akademik Dževad Jahić. Nakon njegove smrti, rad na Rječniku je nastavljen, a novi tom potpisuje njegov dugogodišnji saradnik dr. sc. Haris Ćatović, uz stručni rad i nadzor uredničkog kolegija. Promocija u Bihaću bila je prilika da se govori o značaju ovog projekta, ali i o potrebi da se bosanski jezik sistematski bilježi, proučava i čuva za generacije koje dolaze.

Organizatori ove promocije su Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca Bosanske Krajine i Pedagoški fakultet Univerziteta u Bihaću, dok je domaćin promocije bio Islamski pedagoški fakultet u Bihaću. Promociji su prisustvovali muftija bihaćki hafiz Mehmed-ef. Kudić, dekan Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću prof. dr. Hajrudin Hodžić, predsjednik VKBI Bosanska krajina prof. dr. Fadil Islamović, brojni univerzitetski profesori, istraživači, imami i drugi zainteresirani za ovu tematiku.

Promotori ovog djela bili su autor ovog izdanja dr. Haris Ćatović, predsjedavajuća Savjeta VKBI za bosanski jezik i književnost prof. dr. Amira Turbić-Hadžagić, dekanesa Pedagoškog fakulteta u Bihaću prof. dr. Vildana Pečenković i profesorica na Pedagoškom fakultetu u Bihaću Amira Dervišević.

U svom uvodnom obraćanju, muftija bihaćki hafiz Mehmed-ef. Kudić konstatovao je poveznicu između Kur’ana i jezika, te intencije islama da povezuje ljude i čini razumljivom njihovu komunikaciju.

„Zato nas Kur’an upravo podsjeća kad kaže: ‘I među znamenjima Njegovim, Božijim, jeste stvaranje nebesa i Zemlje, i različitost jezika vaših i boja vaših.’ Dakle, različitost jezika je Allahov znak. Može se prevesti kao Božije čudo, Božiji putokaz ili Božije znamenje. A nama muslimanima je jezik posebno važan zbog jedne važne činjenice. Kur’an je Allahov govor, Kelamullah. Zato Allah kaže: ‘Mi smo ga zaista objavili kao Kur’an na arapskom jeziku da biste razumjeli.“ – rekao je muftija Kudić.

Čestitajući autoru i ističući značaj ovog projekta, prisutnima se obratio i dekan Islamskog pedagoškog fakulteta prof. dr. Hajrudin Hodžić.

„Bosanski jezik je sastavni dio našeg kulturnog i identitetskog prostora, zato je svaki veliki leksikografski poduhvat, kao što je ovaj danas, vrijedan posebne pažnje i posebnog respekta.“ – istakao je dekan Hodžić.

Prorektor za finansije i razvoj Univerziteta u Bihaću i predsjednik Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca Bosanske krajine prof. dr. Fadil Islamović u svom pozdravnom obraćanju istakao je da je ovaj projekt jedan od najznačajnijih doprinosa koje je ova generacija ostavila generacijama koje dolaze.

„Čini me sretnim i ponosnim činjenica da svi zajedno pripadamo onoj generaciji građana Bosne i Hercegovine, Bosanaca i Hercegovaca, nadasve Bošnjaka, koji će iza sebe ostaviti neizbrisiv trag učešćem i doprinosom na realizaciji ovako značajnog i velikog projekta, posebice za naše potomke, za našu djecu, unučad i buduće generacije, jer mi prolazimo kao i svaka generacija. Ono što ćemo ostaviti iza sebe, vjerujem da će biti od koristi za buduće generacije.“ – poručio je prof. Islamović.

Autor ovog 12. toma doc. dr. Haris Ćatović pojasnio je šta sve sadrži ovaj rječnik i kakve sve informacije nudi onima koji ga budu koristili.

„Naime, riječ je o tome da se leksika na naučno dokumentiran način prikazuje u svojoj funkcionalnosti. A to znači da primarno daje detaljan gramatički opis, što pokazuje različite gramatičke kategorije u kojima se pojedina riječ koja se objašnjava može javiti u našem jeziku. Pritom, svaki je oblik akcentiran, što znači da se vodilo računa o tome da se proba dati neka vrsta ortoepske norme. Nadalje, radi se na detaljnim razradama značenja svake natuknice, odnosno lekseme koja se objašnjava u natuknici, pri čemu se, naravno, za ona neka specifična značenja nastoji donijeti i adekvatna potvrda iz jezičke građe, koja je obimna.“ – naglasio je dr. Ćatović.

Prof. dr. Amira Turbić-Hadžagić posebno se osvrnula na dragocjenosti koje ovaj rječnik nudi čitalačkoj i istraživačkoj publici.

„Za razliku od svih tih prethodnih rječnika, prvi put u historiji Bosne i Hercegovine mi smo sada dobili Rječnik bosanskoga jezika koji obuhvata građu, svaki primjer, svaka natuknica je oprimjerena. Dakle, pored ostalih jezičkih zajednica koje su odavno uradile taj posao, evo i mi sada nastavljamo s radom i poslije preseljenja na bolji svijet rahmetli akademika Dževada Jahića.“ – pojasnila je prof. Turbić-Hadžagić.

Da se veliki nacionalni projekti rade temeljito i da zahtijevaju značajan vremenski period, dokaz je i ovaj primjer Rječnika bosanskog jezika, istakla je prof. dr. Vildana Pečenković.

„25 godina je kako objavljujemo jedan po jedan pojedinačno tomove Rječnika bosanskog jezika i upravo to jeste jedna od najznačajnijih karakteristika velikih nacionalnih rječnika. Oni ne nastaju u kratkim vremenskim intervalima i oni nisu samo popis riječi jednog jezika. Oni su rezultat sistematskog prikupljanja i obrade jezičke građe, višestrukih provjera, semantičke analize, utvrđivanja gramatičkih i stilskih karakteristika, kao i dokumentiranja upotrebe riječi. Zbog toga veliki rječnici, kakav je Rječnik bosanskog jezika, predstavljaju jednu od najvažnijih institucija jezičke kulture.“ – poručila je prof. Pečenković.

Kao stručnjak iz oblasti prenošenja usmene tradicije, prof. dr. Amira Dervišević govorila je iz svog ugla o značaju ovog djela.

„Rječnik bosanskog jezika je i svojevrsno svjedočanstvo o našem kulturnom i historijskom pamćenju. Kao neko ko se bavi usmenom književnošću i usmenom tradicijom, posebno prepoznajem koliko je važno sačuvati riječ koju su generacije naših ljudi govorile, prenosile i oblikovale kroz različite oblike usmenog stvaralaštva. U tom smislu, ovaj Rječnik predstavlja izuzetno vrijedan doprinos očuvanju i dokumentovanju jezičkog i kulturnog naslijeđa Bošnjaka. XII tom pokazuje da je riječ o projektu od trajnog naučnog i kulturnog značaja, projektu koji čuva jezik, ali istovremeno čuva i tragove života, iskustva i identiteta jednog naroda.“ – rekla je u svom obraćanju prof. Dervišević.

Moderator ove promocije i uvodničar bio je g. Emir Zlatar, generalni sekretar VKBI. Ova promocija je do sada održana u nekoliko bosanskih gradova, a nastavit će se u Cazinu, Hercegovini i drugim mjestima, a potom i izvan Bosne i Hercegovine.