Muftija Kudić upriličio prijem za autore knjige “Monografija o krajiškim hafizima”

Muftija bihaćki hafiz Mehmed-ef. Kudić, upriličio je u svom uredu u Bihaću prijem za autore knjige „Monografija o krajiškim hafizima“ prof. dr. Rifeta Šahinovića i prof. Amela Redžića. Radi se o monografija u kojoj su predstavljeni hafizi Kur’ana u prošlosti i sadašnjosti, te o samom hifzu, hafiskim dovama u Bosanskoj krajini i drugim važnim detaljima o ovoj temi.

„Priča o hifzu je od neprocjenjive važnosti za društvo, ne samo zato što je Kur’an posljednja Božija objava, već i zato što predstavlja najznačajniju djelatnost bavljenja kur’anskim znanostima s ciljem da se Božija riječ nauči i usvoji. Istraživanja i monografija o krajiškim hafizima otkrili su bogatu povijest i kontinuitet prema kojem je na desetine hafiza djelovalo kroz muftijstva, medrese i džemate u Bosanskoj krajini. Činjenica da taj kontinuitet živi i danas kroz nove generacije kandidata i mladih ljudi koji polažu hifz, a što je na neki način Božija nagrada za naš narod, posebno imajući u vidu teška stradanja kroz koja je naš narod prošao na ovim prostorima. Radili smo značajno na ovom djelu i drago mi je da ono izašlo i da će biti veoma važno svjedočanstvo hifzu u Bosanskoj krajini“ – poručio je muftija Kudić.

Profesor u medresi „Reis Džemaludin-ef. Čaušević“ u Cazinu i na Islamskom pedagoškom fakultetu u Bihaću prof. dr. Rifet Šahinović, kao jedan od autora ove monografije, ističe da je ova knjiga svjedok kontinuiteta hifza u Bosanskoj krajini, potvrda da na ovim prostorima nisu živjeli samo hrabri ratnici već i velika ulema i hafizi.

„Monografija o krajiškim hafizima predstavlja izuzetno značajan historijski i akademski dokument, utemeljen na bogatoj arhivskoj građi i relevantnoj literaturi, koji po prvi put cjelovito prikazuje autohtoni duhovni i naučni identitet Bošnjaka Bosanske krajine. Istraživanja su otkrila fascinantan podatak da Krajina nikada u svojoj historiji nije bila bez hafiza, od vremena kada je na desetine imama, sudija i muderisa čuvalo Kur’an, preko strogih tradicionalnih kriterija polaganja i tradicije hafiskih dova, pa sve do današnjih 24 imama hafiza u Bihaćkom muftijstvu koji predvode naše džemate. Do rata smo imali oko 60 hafiza. Autohtona prezimena u Bihaću i Cazinu su bile hafiske porodice, poput bihaćkih prezimena Kulenović i Dupanović. Hafiz Dupanović je učio hafisku mukabelu u Fethija džamiji, dok je reisul-ulema Čaušević, kako dokument potvrđuje, pisao hafizu Muratu Pozdercu, čuvenom cazinskom hafizu. Ova knjiga trajno razbija stereotipe o krajiškom čovjeku, potvrđujući neraskidivu vezu ovog naroda s džamijom, učenjem i tradicijom hifza, te služi na čast cjelokupnoj Islamskoj zajednici i našim obrazovnim institucijama“ – izjavio je dr. Šahinović.

Koautor knjige i viši arhivist u JU Arhiv Unsko-sanskog kantona prof. Amel Redžić je istako da monografija o krajiškim hafizima donosi vrijedan historijski pregled života i djelovanja hafiza koji su svojim znanjem, predanošću i služenjem vjeri obilježili vjerski i obrazovni život Krajine.

„Monografija o krajiškim hafizima predstavlja temeljito istraživačko djelo, zasnovano na relevantnoj arhivskoj građi Arhiva Unsko-sanskog kantona, Gazi Husrev-begove biblioteke i Arhiva Islamske zajednice, kao i na periodičnoj štampi i glasilima. Knjiga obuhvata hafize s područja današnjeg Unsko-sanskog kantona, počevši od bihaćkih muftija iz perioda od 1883. do 1930. godine koji su bili hafizi, preko znamenitih profesora i muderisa bihaćkih i cazinskih medresa, poput kurra-hafiza Zuhdije Abdullah-ef. Sofića, pa sve do brojnih imama i muallima koji su svojim predanim radom ostavili neizbrisiv trag u svojim džematima i mektebima. Kroz detaljnu obradu njihovih biografija, zanimljivih životnih crtica, fotografija i relevantnih izvora nastojali smo osvijetliti njihov značaj, trud i doprinos vjerskom, odgojnom i obrazovnom životu ovoga kraja, kao i njihov utjecaj na generacije koje su dolazile poslije njih. Osim važnih biografskih podataka, nastojali smo uvrstiti i različite zanimljivosti iz njihovih života, kako bi knjiga bila sadržajna, ali i pristupačna i pitka za čitanje širem krugu čitalaca. Izuzetno sam zadovoljan konačnim izdanjem ove monografije, jer vjerujem da smo uspjeli sačuvati od zaborava imena i djela ljudi koji su svojim znanjem, predanošću i služenjem vjeri ostavili dubok trag u historiji Krajine“ – rekao je prof. Redžić.

Na prijemu su prisustvovali rukovodilac Službe za vjerske poslove i obrazovanje Muftijstva bihaćkog dr. Haris-ef. Veladžić i saradnik za medije Nazif-ef. Horozović.

Knjiga „Monografija o krajiškim hafizima“, autora Rifeta Šahinovića i Amela Redžića, štampana je u B5 formatu, na masnom papiru, u tvrdom povezu, a sadrži ukupno 163 stranice. Izdavač monografije je Muftijstvo bihaćko, a suizdavač JU Arhiv Unsko-sanskog kantona. Recenzenti knjige su muftija bihaćki hafiz Mehmed-ef. Kudić i direktor Muzeja Unsko-sanskog kantona dr. Dino Dupanović. Urednik izdanja je dr. Haris-ef. Veladžić, dok je lekturu potpisala mr. Rahima Terzić – Pupalović.