Muftija Kudić prisustvovao krajiškom iftaru u Banjoj Luci

U utorak 25. dan mjeseca Ramazana na platou Ferhat-pašine džamije u Banjaluci upriličen je drugi tradicionalni „Krajiški iftar“ kojeg je organizovala porodica Memić i Medžlis IZ Banja Luka.

---

Iftaru su prisustvovali banjalučki muftija mr. Nusret-ef. Abdibegović, bihaćki muftija hafiz Mehmed-ef. Kudić, direktori medresa u Banja Luci i Cazinu Muris-ef. Spahić i Zuhdija-ef. Handanović, glavni imam Medžlisa Banja Luka hafiz Muamer-ef. Okanović, predsjednik Medžlisa Banja Luka Ismir Husedžinović, te mnogobrojni banjalučani, krajišnici i gosti iz gradova diljem Bosne i Hercegovine. Također, ovom iftaru je prisustvovala delegacija Uprave za vjerske poslove Rijaseta IZ u BiH.

Muftija Kudić se zahvalio muftiji Abdibegoviću i porodici Memić na pozivu za ovaj iftar i istakao da svaki dolazak u Banjaluku, posjeta Ferhat-begovoj džamiji i dragim ljudima koji brinu o Islamskoj zajednici, mu lično mnogo znači.

“Uvijek se iznova radujem kada mi se ukaže prilika da posjetim Banjaluku, muftiju Abdibegovića, imame i džematlije, naše povratnike u Banjaluku, kao što mi pričinjava lično zadovoljstvo kada posjetim i klanjam u Ferhat-pašinoj džamiji. Nekada možda tražimo smiraj i duhovnu puninu na nekim velikim skupovima glamuroznim programima, ali sam siguran da se to često pronalazi na ovakvim mjestima kao što je Banjaluka i sa ovakvim ljudima kao što su ovi ljudi koji su okupljeni na ovom iftaru. Drago mi je da naši krajišnici redovno zijarete ove ljude, da mnogi od njih i žive u Banjaluci i da i oni Banjaluku doživljavaju kao mjesto gdje se lijepo osjećaju.” – izjavio je muftija Kudić.

Ovim povodom je muftija banjalučki mr. Nusret-ef. Abdibegović napisao prigodan osvrt na značaj ovog iftara za Banjaluku.

“Krajiški iftar ne bi imao svoju vrijednost i značaj u Travniku, Pruscu, Sarajevu, Mostaru, kao što njegov smisao, značaj i vrijednost mi osjećamo u Banjoj Luci. Krajiški iftar na banjalučkoj sofri, banjalučkoj avliji, bašči, ima poseban značaj u ovim godinama nade, buđenja vjere i iskazivanje bratske topline i podrške.” – napisao je muftija Abdibegović.

Referisao se i na svoja iskustva sa Krajišnicima kao ljudima sa posebnim karakteristika i vrijednostima.

“Kuće su im čiste, uredne, prostrane, s mnogobrojnom čeljadi. Starijima se uvijek pruža poštovanje i pažnja, učenima ikram, ihtiram i uvažavanje, a mlađima podrška i zaštita. Žene su im čestite, pobožne, sposobne, okretne, uredne i radine. Pored kućnih poslova, koje uspješno vode i organiziraju, nesebično daju doprinos u razvoju društva i njegovom prosperitetu. Svoju toplinu pokazuju uređujući kuće, dvorišta, vrtove, bašče i polja. Njihova djeca su bistra, oštroumna, snalažljiva, nestašna, puna života i radosti.” – istakao je muftija Abdibegović.

Na kraju je muftija Abdibegović zaključio da sofra ima svoju veliku simboliku i da se njen značaj ne ogleda samo u njenoj funkcionalnoj upotrebi, već da je za nas sofra mnogo više od toga.

“Sofra, ili sinija, nije samo namjenski, uredno obrađen, ukrašen predmet od drveta, ona je puno više od toga. Na pod se spušta bismillom i na nju se postavljaju, redaju različita jela. Uz sve zijafete posebno mjesto na krajiškoj sofri imaju kvrguša, jahnija, potkriža, kljukuša, maslenica, bumbar i halvapita. Za sofru sjedaju različite generacije koje se zahvaljuju Allahu na obimnoj opskrbi i nafaki. Uz jelo se pričaju različiti događaji i priče, anegdote. Svako ima svoju priču i mjesto za sofrom. S toga iz Banja Luke, s ovogodišnjeg iftara, uz dovu, možemo poručiti, sofra je halka naše zbilje, odnosno, potrebe.” – poručio je muftija Abdibegović.

• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 

• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
•