Ostale vijesti
U Biljanima obilježena 31. godišnjica zločina nad 258 civila ovog kraja
U Biljanima je 1992. godine ubijeno 258 Bošnjaka među kojima je i četvoromjesečna beba Amila Džaferagić. Na sve načine su ubijali nevine ljude, a jedna od najgorih je svakako bacanje žrtava u jamu Bezdana dubine i do 85 metera. Svake godine 10. jula se u Biljanima upriliči dan pamćenja kroz prigodan program, a u organizaciji Medžlisa IZ Ključ.
Na ovom programu su pročitana imena svih biljanskih šehida, a potom su se obratili zvaničnici Islamske zajednice, općinske, kantonalne, federane i državne vlasti. Veliki broj građana Ključa je prisustvovao ovom događaju, a upriličeni su mimohodi iz naselja biljanske doline koji su na kraju pristigli u dvorište džamije.
Obraćajući se prisutnima potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine Refik Lendo je govorio o suosjećanju sa žrtvama, o tegobi koju nose majke i o količini suza koje su prolivene nakon krvi kojom je natopljena zemlja Bosna.
“Postavlja se pitanje kakve su to komšije Biljana, Srebrenice i Ahmića, kada su mogli ubiti toliko ljudi u jednom danu, ubiti bebu od četiri mjeseca i ubiti starca koji je tada imao 85 godina? Kako to da se rijetko ko ogradi od tih zločina i kako to da ne kaže srpski narod: Ovo su pojedinci zlikovci iz našeg naroda uradili i nije to urađeno u naše ime. Porazno je priznati da su komšije srbi iz Biljana bili učesnici i saučesnici u egzekuciji svojih komšija. Međutim, šta možemo zaključiti ako i danas nakon trideset godina imamo narod koji kaže da vojska i policija RS-a nisu krivi za genocid i masovne ratne zločince, ako gledamo njihovu omladinu kako se identificiraju sa ratnim zločincima, pjevaju im pjesme i veličaju njihovu ulogu, volio bih kada bi nam neko ponudio odgovor kako pravim imenom nazvati ovakvo ponašanem kojem smo svjedoci.” – istakao je Lendo. On je prozvao Međunarodnu zajednicu da je zaustavila Armiju R BiH onda kada je Armija trebala da zaštiti svoj narod 1992. godine i zaustavila je Armiju Bosne i Hercegovine kada je ta armija krenula da uspostavi poredak gdje će se svako osjećati svoj na svome 1995. godine i da treba preuzeti odgovornost i zaštititi ovaj narod od plana koji je na stolu.
Prisutnima se na početku u svojstvu domaćina dr. Ermin-ef. Vučkić, glavni imam Medžlisa IZ Ključ, prisjetio se događaja iz 1992. godine i izrazio zadovoljstvo prisustvom predstavnika vlasti svih nivoa, te posebnu zahvalnost je uputio Vladi Unsko-sanskog kantona koja je proglasila 10. juli danom žalosti zbog obilježavanja zločina genocida u Biljanima kod Ključa. On je izrazio nadu da će pravosudne institucije uraditi minimum kako bi se zločinci priveli licu pravde i odgovarali za svoje zločine, koji su bili brutalni i zvjerski. Također, na obilježavanju je govorio i ratni komandant Armije Republike Bosne i Hercegovine Amir Avdić. On se osvrnuo na težinu zločina, ali i velikoj snazi koja se krije u narodu koji je i nakon ovakvih zločina smogao snage i vratio se životu i izgradio svoj kraj. On je ukazao na bol koja stanuje u dušama žrtava zbog činjenice da se na privođenju zločinaca licu pravde slabo radi i da priučeni tužilac bi do sada mogao riješiti dosta onoga što stoji u ladicama, što smatra nedopustivim i zlonamjernim ponašanjem.
Izaslanik muftije banjalučkog Nusret-ef. Abdibegovića je bio profesor u medresi “Ibrahim-ef. Maglajlić” Ajdin-ef. Crnkić. On je prenio riječi suosjećanja i podrške porodicama šehida koje je prisutnima uputio muftija Abdibegović, te se osvrnuo na terete koje nosi zemlja, a koja krije mnoge tajne počinjenih zločina u biljanskoj dolini.
“”I kada se zemlja na Sudnjem danu najvećim potresom zatrese i kad čovjek kaže: Šta joj je? Tog dana će zemlja svoje tajne saopštiti, jer će joj Gospodar nadahnuće dati.” Ovi ajeti iz sure Zilzal nam često mogu nadomjestiti veliku i tešku bol koju nosimo sa sobom, a to je da će se istina jednog dana saznati i ona će svima vidljiva biti i da će se ljudima po dobru i zlu suditi u danu koji će se Dan pravde zvati. Divim se našim majkama i porodicama koji već trideset godina dostojanstveno čekaju da u ljudima proradi savjest i da se zločinci kazne za svoja zlodjela. Naša čvrsta vjera u apsolutnu pravdu koja će doći na Sudnjem danu je ugasila svu našu potrebu za osvetom prema svima onima koji su bili idejni tvorci i realizatori genocida u Biljanima i u cijeloj Bosni i Hercegovini.” – poručio je prof. Crnkić.
Načelnik općine Ključ Nedžad Zukanović se obratio govoreći o nemogućnosti zdravom razumu da pojmi razmjere zločina koji su se desili Bošnjacima u Ključu, a posebno u Biljanima, dok je savjetnik člana predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirevića Mehmed Pargan govorio o važnosti dokumentovanja zločina i da član predsjedništva Bećirović insistira da arhiva Haškog tribunala treba biti pohranjena u Bosni i Hercegovini. Šef terenskog ureda Instituta za traženje nestalih Bihać dr. Mujo Begić je govorio o rađanju života i uspjeha naših ljudi nakon strašnog genocida. Apostrofirao je da je vrijeme da se iziđe iz pozicije žrtve i preuzme uloga pobjednika, s obzirom da svakim danom bilježimo brojne uspjehe djece čiji su roditelji preživjeli genocid i koji na takav način prkose zločincima i potvrđuju bolju i ljepšu budućnosti našeg naroda. Prisutnima se obratio mr. Jasmin Musić, predsjedavajući Skupštine Unsko-sanskog kantona, koji je konstatovao da ideje koje su dominirale najmračnijim periodom proteklog stoljeća i dan danas imaju svoje zaštitnike i protagoniste.
Ovom obilježavanju su prisustvovali savjetnik premijera Unsko-sanskog kantona Nedžad Kudelić, gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić, načelnik Bosanskog Petrovca Mahmut Jukić, te predstavnici vlasti raznih nivoa, brojni imami i građani porijekom iz Ključa i Biljana, a i mnogi drugi koji su došli da podijele bol i tugu porodica.
