Hutba reisul-uleme Husein-ef. Kavazovića: Kada vjerovanje svedemo samo na obrede postajemo objekat u tuđim rukama

Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović danas je u Gazi Husrev-begovoj džamiji održao hutbu povodom nastupajućeg Mevluda, Dana rođenja posljednjeg Božijeg poslanika Muhammeda, a. s.

Po Takvimu Rijaseta Islamske zajednice, rođenje Muhammeda, a. s., bit će obilježeno u četvrtak, 4. septembra.

– Poslanika je Allah poslao da podsjeti ljude na božansku transcedentnost i ljudsko zajedništvo. Ako je Bog jedini stvoritelj svijeta i ako je čovječanstvo jedno, onda se Muhammed, a. s., obraća cijelom čovječanstvu – podsjetio je reisul-ulema.

Podsjetio je da je misija svih vjerovjesnika, a posebno poslanstva Muhammeda, a. s., bila uspostava pravednog poretka u zajednici.

Citirajući kur’anski ajet Mi smo poslanike naše s jasnim dokazima slali i po njima knjige i terezije objavljivali, da bi ljudi pravedno postupali (Al-Hadid, 25), reisul-ulema je naglasio da musliman ne može biti ravnodušan prema nepravdi.

– Biti musliman znači postojano stajati na braniku prava i pravde i zalagati se da se svačije pravo uspostavi, bez obzira na to o kome se radilo. To je bio glavni cilj Muhammedovog, a. s., poslanstva i to bi trebao biti glavni smisao našeg vjerovanja i našeg postupanja – poručio je.

Upozorio je da je muslimanska zajednica izgubila svoju snagu onda kada je vjerovanje svedeno samo na obrede, a zaboravljen aktivan rad na Božijem putu.

– Danas smo pasivni subjekat historije, bolje reći, objekat u tuđim rukama. Duboko vjerujemo da se sve može promijeniti ukoliko ispravno razumijemo ono čemu nas je pozivao Muhammed, a. s. – kazao je reisul-ulema Kavazović.

Njegovu hutbu prenosimo u cijelosti:

Hvala Allahu, Milostivom Stvoritelju, onako kako On voli da Mu se zahvaljuje i kako je On zadovoljan.

Snaga i moć su samo u Njega, Silnog i Mudrog.

Njega slavi, veliča i hvali sve što je na nebesima i sve što je na Zemlji. Njegovom odredbom postoji svaka stvar.

Neka je Njegov blagoslov i mir na miljenika i poslanika Muhammeda, a. s., njegovu časnu porodicu i sljedbenike u svim vremenima.

Nastupio je rebi’ul-evvel, mjesec rođenja Allahovog vjerovjesnika Muhammeda, a.s . Njegova pojava uzburkala je mora i okeane i utisnula duboki pečat u povijest ljudskog roda.

Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor (usvetun haseneh), za onoga koji se nada Allahovoj milosti i nagradi na onom svijetu i koji često Allaha spominje (Al-Ahzab, 21). Njegova uzoritost darovana je njegovim sljedbenicima u svim vremenima, kao obrazac života kojem treba da teže. Nije li sretna zajednica na koju se odnosi ajet:

Sada sam vam vjeru vašu upotpunio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera (El-Maidah, 3).

Božija riječ je slata ljudima da ih izvede iz mrkle noći na svjetlo dana; iz zablude nevjerstva na put prave vjere; da im razluči istinu od laži, da im ukaže na Svoju milost i dobrotu. Sva ova značenja sadržana su u Kurʻanu. Na mnogo mjesta upravo se o njima govori.

O Vjerovjesniče, Mi smo te poslali kao svjedoka i kao donosioca radosnih vijesti i kao poslanika koji opominje, da – po Njegovom naređenju – pozivaš k Allahu, i kao svjetiljku koja sija. I obraduj vjernike da će Allah na njih veliku milost prosuti (Al-Ahzab, 45-47).

Poslanika je Allah poslao da podsjeti ljude na božansku transcedentnost i ljudsko zajedništvo. Ako je Bog jedini stvoritelj svijeta i ako je čovječanstvo jedno, onda se Muhammed, a. s., obraća cijelom čovječanstvu.

Na drugoj strani, uspostava pravde u zajednici jedan je od ciljeva svih vjerovjesnika, pa i poslanstva Muhammeda, a. s. O tome Kurʼan kaže:

Mi smo poslanike naše s jasnim dokazima slali i po njima knjige i terezije objavljivali, da bi ljudi pravedno postupali (Al-Hadid, 25).

Čovjek je biće zajednice. U zajednici ljudi, u kojoj ne vladaju red i pravda, nije moguće uspostaviti poredak koji je Uzvišeni obznanio ljudima. Zato je jedna od osnovnih zadaća vjerovjesnika bila uspostava pravednog poretka u zajednici. Muhammed, a. s., svoje je sljedbenike učio da biti dobar musliman znači, prije svega, boriti se protiv taguta, nasilnika svake vrste, svih onih koji tlače nevine ljude, koji sve granice zla prelaze.

I danas pred nama stoji isti imperativ. Biti musliman znači postojano stajati na braniku prava i pravde i zalagati se da se svačije pravo uspostavi, bez obzira na to o kome se radilo. To je bio glavni cilj Muhammedovog, a. s., poslanstva i to bi trebao biti glavni smisao našeg vjerovanja i našeg postupanja.

Onda kada smo počeli vjerovati da biti dobar musliman znači pridržavati se obreda, a ne biti aktivan na Božijem putu, zajednica muslimana je skončala tamo gdje se danas nalazi. Danas smo pasivni subjekat historije, bolje reći, objekat u tuđim rukama.

Duboko vjerujemo da se sve može promijeniti ukoliko ispravno razumijemo ono čemu nas je pozivao Muhammed, a. s. Njegov život za nas predstavlja zadati obrazac življenja uswatun hasanatun. Poslanik je temelj izvornog tumačenja i praktičnog življenja islama.

Izvor: Preporod.info