Hutba dr. Haris-ef. Veladžića: Znanje i odgoj kao temelj uspješne zajednice

Povodom početka upisa u odgojno-obrazovne ustanove Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, rukovodilac Službe za vjerske poslove i obrazovanje Muftijstva bihaćkog i profesor na Islamskom pedagoškom fakultetu u Bihaću dr. Haris-ef. Veladžić, pripremio je hutbu tim povodom, a koja je prenesena vjernicima u svim džamijama Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Hutbu dr. Veladžića prenosimo u cjelosti:

Hvala Allahu, Gospodaru svih svjetova, Koji čovjeka poučava peru i onome što ne zna. Neka je salavat i selam na posljednjeg Allahovog poslanika i miljenika Muhammeda, a.s., koji je traganje za znanjem učinio obavezom svakog muslimana.

Draga i poštovana braćo,

Uzvišeni Gospodar je čovjeka, kao Svoga halifu – namjesnika na zemlji, obdario brojnim vrijednostima i blagodatima, zahvaljujući kojima je u mogućnosti na ispravan i odgovoran način realizirati tu svoju misiju. Jedna od tih blagodati koja čovjeka uzdiže u odnosu na ostala stvorenja je i znanje, odnosno čovjekova mogućnost da uči i usvaja nova saznanja i spoznaje. Brojni su kur’anski primjeri kojima se aludira na važnost znanja, na njegovu posebnost ali i na čovjekovu odgovornost prema toj blagodati. Naime, jedna od rijetkih stvari za koju je Muhammed, a.s., molio Gospodara da mu je uveća bila je upravo znanje: “Reci: Gospodaru moj, povećaj mi znanje.” (Taha, 114) Također, kur’anski tekst naglašava da je pored vjerovanja, znanje jedan od kriterija shodno kojem Gospodar vrednuje narode i pojedince: „Allah će na visoke stepene uzdignuti one među vama koji vjeruju i kojima je dato znanje.” (Mudžadele, 11)

Međutim, znanje na kojem insistira kur’anska objava ne podrazumijeva gomilanje pukih informacija, beznačajnih podataka niti usvajanje znanja koje je lišeno svijesti o njegovoj svrsi. S ovim i drugim načinima odstupanja od temeljne intencije znanja, čovječanstvo se susretalo tokom cijele svoje povijesti, ali je danas posebno zabrinjavajući fenomen njegove zloupotrebe. Umjesto da bude sredstvo izgradnje pravednijeg društva, da doprinosi zaštiti ljudskog dostojanstva i unapređenju života, znanje se danas nerijetko stavlja u službu moći, nasilja i profita. Takva zloupotreba znanja najzornije se očituje u savremenim ratovima, ekološkim katastrofama te neodgovornom korištenju prirodnih resursa, što nastaje uslijed moralne neodgovornosti i čovjekovog zaborava izvora sveg znanja – Uzvišenog Gospodara. Zbog toga Kur’an, kao temelj svake spoznaje, postavlja vjeru i znanje o Bogu: „Znaj da nema boga osim Allaha“ (Muhammed, 19). Ni sam Poslanik, a.s., nije svako znanje smatrao vrijednim, nego je od Allaha tražio zaštitu od znanja koje ne donosi korist, ukazujući da se vrijednost znanja ne mjeri njegovom količinom, nego njegovim plodovima i svrhom.

Nasuprot pojavama zloupotrebe znanja, Kur’an jasno usmjerava čovjeka ka znanju koje ga vodi spoznaji, moralnoj odgovornosti i ispravnom djelovanju. Na to nas podsjeća početak i kraj poslaničke misije, koji svjedoče da je cjelokupni put Allahovog Poslanika, a.s., bio prožet svjetlom znanja i spoznaje. Naime, prve riječi objave bile su poziv na učenje, promišljanje i stjecanje znanja, dok je vrhunac poslaničke misije ostvaren na Arefatu – mjestu čije izvorno jezičko značenje upućuje na spoznaju. Time se i na simboličkoj razini pokazuje da čovjekov životni put i ostvarenje na ovom svijetu, započinje učenjem i traganjem za znanjem, a da svoju puninu dostiže u istinskoj spoznaji koja čovjeka vodi odgovornosti, duhovnoj zrelosti i ispravnom djelovanju. Upravo takvo znanje, koje izvire iz svijesti o Uzvišenom Allahu, čovjeku daruje istinsku vrijednost i uzdiže ga na položaj, koji na ljestvici časti i svjedočenja istine, dolazi odmah nakon Allaha, dž.š., i Njegovih plemenitih meleka:

شَهِدَ اللَّهُ أَنَّهُ لَا إِلَٰهَ إِلَّا هُوَ وَالْمَلَائِكَةُ وَأُولُو الْعِلْمِ قَائِمًا بِالْقِسْطِ ۚ لَا إِلَٰهَ إِلَّا هُوَ الْعَزِيزُ الْحَكِيمُ

„Allah svjedoči da nema drugog boga osim Njega, a i meleci i učeni, postupajući pravedno. Nema boga osim Njega, Silnog i Mudrog!“ (Ali Imran, 18)

Draga braćo,

U danima kada se učenici završnih razreda osnovnih i srednjih škola opredjeljuju za nastavak svog školovanja, želimo skrenuti pažnju i podsjetiti na ulogu i doprinos Islamske zajednice u području odgojno-obrazovnog djelovanja. Naime, osim organizacije vjerskog života, jedan od prioriteta u radu i djelovanju naše Zajednice jesu i odgojno-obrazovne aktivnosti koje se realiziraju na različitim nivoima. Pored mektebā, koji predstavljaju čvrst i nezaobilazan temelj u razvoju moralnih i duhovnih vrijednosti kod naše djece, značajnu ulogu u tom procesu imaju i medrese, gimnazije te fakulteti čiji je osnivač Islamska zajednica.

Tokom višestoljetnog muslimanskog prisustva na ovim prostorima, medrese su u svakom vremenu bile simbol iluma – vjerske i svjetovne učenosti, te važni centri odgoja i intelektualnog razvoja našeg društva. Zahvaljujući modernim i kvalitetno opremljenim prostornim kapacitetima, posvećenosti njenih muderrisa i uposlenika, ali i rezultatima koje ostvaruju njeni učenici, medrese su danas prepoznate kao respektabilne odgojno-obrazovne ustanove koje uspješno spajaju tradicionalne vrijednosti i savremene tokove u obrazovanju. Međutim, pored nastojanja da svojim učenicima pruže osnovno obrazovanje iz temeljnih vjerskih nauka te kvalitetne uvide u saznanja iz jezičkog, prirodno-matematičkog te društvenog usmjerenja, medrese u svom radu posebno insistiraju na odgojnom djelovanju. U vremenu sve izraženije individualnosti i otuđenosti mladih generacija od tradicionalnih vrijednosti, medrese, između ostalog i kroz svoj internatski smještaj, razvijaju osjećaj zajedništva, solidarnosti i međusobnog uvažavanja, čime svoje učenike pripremaju da se što uspješnije i odgovornije suočavaju s izazovima koje im život donosi.

Pored osam medresa i dvije gimnazije, Islamska zajednica je osnivač i četiri visokoškolske ustanove: Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću i Zenici te Fakulteta za islamske studije u Novom Pazaru. Osim primarnih studijskih programa, teologije i islamske vjeronauke, navedeni fakulteti su razvili i druge studijske programe kojima nastoje odgovoriti na potrebe našeg društva te profilirati kadrove koje će svojim stručnim kompetencijama doprinijeti njegovom razvoju u različitim oblastima. Savremeni nastavni planovi i programi, naučne konferencije te druge akademske i naučnoistraživačke aktivnosti koje realiziraju fakulteti Islamske zajednice pokazatelj su brige koju njene visokoškolske ustanove posvećuju čovjeku kao krunskom Božijem stvorenju, ali i svim njegovim potrebama.

Draga braćo,

U okviru Islamske zajednice djeluje ukupno četrnaest srednjoškolskih i visokoškolskih ustanova. Ukoliko taj broj uporedimo s periodom pred agresiju na našu domovinu, tokom kojeg su djelovale svega dvije medrese i jedan fakultet, uz uspjehe i rezultate koje one ostvaruju, upravo je to najbolji pokazatelj impozantnog razvoja odgojno-obrazovne infrastrukture Islamske zajednice te njene posvećenosti odgoju i obrazovanju. Na ponos je to svima nama, jer medrese i fakulteti Islamske zajednice neraskidivo su povezani s našim narodom: izrasli su i razvijaju se zahvaljujući vakufu i podršci koju im muslimani pružaju, dok s druge strane one odgajaju i obrazuju generacije koje će svojim znanjem i profesionalnim angažmanom služiti vjeri, zajednici i svome narodu. Stoga vas, poštovani roditelji, pozivamo da se prilikom donošenja odluke o nastavku srednjoškolskog i fakultetskog obrazovanja vaše djece, zajedno s njima, upoznate s prilikama, mogućnostima i posebnostima koje vam u tom pogledu nude ustanove Islamske zajednice. Vrata svih njenih ustanova, od mekteba do fakulteta, otvorena su svima koji žele steći korisno znanje, plemenit karakter i odgoj u duhu islamskih vrijednosti, kako bi kroz život bili korisni članovi društva i zajednice.

Milostivog Gospodara molimo da se smiluje našoj čestitoj ulemi i svim našim učiteljima, a nas i naše potomke da pomogne i osnaži na putu vjere, znanja i dobra. Amin!

Haris-ef. Veladžić

Islamski pedagoški fakultet u Bihaću