Vjeronauka
Seminar za nastavnike Islamske vjeronauke Muftijstva bihaćkog: Briga o cjelokupnom razvoju učenika
U proteklom periodu obrazovni sistem posebnu pažnju posvetio je djeci s poteškoćama u razvoju i u tom segmentu, kao društvo, ostvarili smo značajan napredak
U organizaciji Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i Muftijstva bihaćkog, a u saradnji s Pedagoškim zavodom Unsko-sanskog kantona, u srijedu, 28. januara 2026. godine, održan je stručni seminar za vjeroučitelje osnovnih i srednjih škola Unsko-sanskog kantona.
Skup je održan u amfiteatru Medrese „Reis Džemaluddin ef. Čaušević“ u Cazinu, obrazovne ustanove koja godinama pruža snažnu podršku stručnim i edukativnim procesima unutar Islamske zajednice i šire obrazovne zajednice.
Nakon učenja odlomka iz Kur’ana, kojim je seminar otvorio Salem Ljubijankić, prisutnima su se obratili muftija bihaćki hafiz Mehmed ef. Kudić, direktor Medrese prof. Zuhdija Handanović, te direktor Pedagoškog zavoda USK-a mr. Muamer Hadžić, naglašavajući važnost kontinuiranog stručnog usavršavanja vjeroučitelja u savremenom obrazovnom kontekstu.
Muftija bihaćki hafiz Mehmed ef. Kudić istakao je da je uloga vjeroučitelja danas višeslojna i zahtjevna, te da ona podrazumijeva stalno učenje, prilagođavanje i otvorenost prema novim pedagoškim izazovima.
„Vjeroučitelj je danas mnogo više od prenositelja znanja – on je odgojitelj, savjetnik i oslonac učenicima. Zato je naša obaveza da im osiguramo kontinuirano stručno usavršavanje, kako bi mogli odgovoriti izazovima savremenog društva, a istovremeno ostati dosljedni vrijednostima koje vjeronauka nosi. U proteklom periodu obrazovni sistem posebnu pažnju posvetio je djeci s poteškoćama u razvoju i u tom segmentu, kao društvo, ostvarili smo značajan napredak. Međutim, uvjeren sam da u narednom periodu moramo posvetiti dodatnu pažnju i posebno nadarenim učenicima, onima koji imaju sposobnosti da propisano gradivo usvajaju brže i kvalitetnije u odnosu na svoje vršnjake. Pri tome je izuzetno važno da se očuva princip jednakih mogućnosti, kako bi svako dijete imalo isti pristup obrazovanju i adekvatnu podršku u svom razvoju.“ – naglasio je muftija Kudić.
Seminar je tematski bio usmjeren na pitanja inkluzije, oblasti koja sve više dobija na značaju u obrazovnom sistemu, posebno u kontekstu vjeronaučne nastave.
O savremenom konceptu izvođenja nastave Islamske vjeronauke govorio je prof. dr. Nezir Halilović, šef Uprave za obrazovanje i nauku, predstavljajući model rada na tri nivoa.
„Nastava Islamske vjeronauke mora biti prilagođena različitim uzrastima, sposobnostima i individualnim potrebama učenika. Model rada na tri nivoa omogućava da se svaki učenik prepozna i uključi u nastavni proces, bez osjećaja isključenosti ili zapostavljenosti, te da se sadržaji prilagode njihovim mogućnostima i interesima. Ovakav pristup daje vjeroučiteljima jasne smjernice kako da istovremeno rade s učenicima kojima je potrebna dodatna podrška, ali i s onima koji pokazuju izuzetne sposobnosti i interesovanje. Time se nastava Islamske vjeronauke pozicionira kao savremen, dinamičan i pedagoški utemeljen predmet, koji ne samo da prenosi znanje, već aktivno učestvuje u cjelokupnom odgojno-obrazovnom razvoju učenika, jačajući osjećaj pripadnosti, odgovornosti i međusobnog uvažavanja.“ – istakao je dr. Halilović.
Poseban akcenat seminara stavljen je na rad s darovitom djecom i učenicima kojima je potrebna dodatna podrška u nastavi, a o tome je govorila je prof. Asmira Ramić, koja je učesnicima prenijela i vlastita iskustva iz nastavne prakse.
„Inkluzija u nastavi islamske vjeronauke nije samo pedagoško pitanje, već i pitanje etike i vjerske odgovornosti. Svako dijete nosi svoj potencijal i naš je zadatak da ga prepoznamo, ohrabrimo i usmjerimo. Poseban odnos prema nadarenoj djeci od izuzetnog je značaja, jer ona predstavljaju potencijal koji, ukoliko se na vrijeme prepozna i pravilno usmjeri, može donijeti višestruku korist cijelom društvu. Naša je obaveza da takvim učenicima pružimo dodatnu podršku i izazove koji će razvijati njihove sposobnosti, ali i da pritom očuvamo osjećaj odgovornosti, skromnosti i usmjerenja, kako bi njihov dar bio u službi općeg dobra.“ – kazala je prof. Ramić, naglašavajući potrebu za senzibilitetom i stalnim stručnim usavršavanjem vjeroučitelja.
O vjeronauci kao prostoru za jačanje mentalnog i fizičkog zdravlja govorila je mr. Nejra Nesimović, psiholog-terapeut.
„Vjeronauka može i treba biti svojevrsni laboratorij mentalnog i fizičkog zdravlja, prostor u kojem se učenici uče samopouzdanju, emocionalnoj stabilnosti i razvijanju zdravih životnih navika, utemeljenih na univerzalnim vrijednostima vjere. Kroz sadržaje vjeronauke djeca imaju priliku govoriti o emocijama, strahovima, dilemama i ličnim izazovima, ali i učiti kako se nositi sa stresom, pritiscima i savremenim oblicima anksioznosti. U takvom okruženju vjeronauka postaje mjesto prevencije, ali i osnaživanja – gdje se gradi osjećaj vlastite vrijednosti, empatije prema drugima i odgovornog odnosa prema vlastitom tijelu i zdravlju. Kada se vjeronaučna nastava vodi stručno i senzibilno, ona može imati snažan zaštitni učinak na mentalno i fizičko blagostanje učenika, doprinoseći njihovom cjelokupnom, uravnoteženom razvoju.“ – istakla je mr. Nesimović.
Seminarom je moderirao Mensur ef. Ćehić, koordinator za vjeronauku Muftijstva bihaćkog, a učesnici su kroz otvorenu diskusiju izrazili zadovoljstvo ovakvim vidom stručnog usavršavanja, ističući da ovakvi susreti omogućavaju razmjenu iskustava, jačanje profesionalnih kompetencija i unapređenje nastave Islamske vjeronauke u našim školama.
